‘E Leai nisi o Savavali Telenoa pe Lē Lavalavā i Samoa’, saunoa le Palemia

Se tasi o vaaiga i le taulaga o Apia
Se tasi o vaaiga i le taulaga o Apia

O lipoti e pei ona lomia ma faasalalau solo e se tasi o nusipepa i le atunuu, o loo atagia ai le faapea mai ua faatupulaia o le ola mativa ile atunuu, ua faaalia e le taitai o le atunuu, le le sa’o ma le tau faasese o ia ituaiga lipoti.

O le saunoaga a le Palemia, Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi na ia faaalia manino, e ala foi ona faia faasalalauga faapea ona o’i latou o loo tuufaatasia ma tusia lipoti faapea i le atunuu.

O le saunoaga a le taitai o le atunuu, e tatau i a’i latou e tuufaatasia lipoti faapea ona fai ma le faaeteete, ma ia tagai lelei i le fua o loo fai agai iai a latou lipoti.

“E faigofie lava le mataupu, o iai nisi i Samoa, ua savavali telenonoa i le auala ua leai ni o latou lavalava, ae faamata o iai foi nisi i Samoa, ua feoti i le fia aai, poo nisi o momoe solo i le auala ua leai ni o latou aiga e nonofo ai, se’i vagana se tagata ua leaga le ulu, ona alu lea moe solo i le taulaga faapea ua leai sona aiga e nofo ai.”

O le lipoti a le ofisa o numera faamauina a Samoa, na saunoa ai le ofisa sili, na suanoa ai Aliimuamua Malaefono Taua Taaloga Faasalaina ma ia faamaonia ai le tuuitiitia o le mativa i Samoa nei.

Peitai na faaalia manino e Aliimuamua e ao i tagata o le atunuu, ona malamalama lelei i le faauigaga o le igoa o le “mativa.”

O le mativa pei ona saunoa ai Aliimuamua e le faatusalia Samoa i atunuu i fafo e pei o Amelika, Initia ma isi atunuu tetele o loo maua ai le mativa.

“O Samoa lava ia, o le faauigaga o le upu mativa i Samoa, o le “utiuti le faasoa” ae le o le mativa.” Saunoa Aliimuamua e na te ioeina le saunoaga a le Palemia, i le tulaga o loo maua i atunuu i fafo. “Ua ou molimauina le leaga o nofoaga o loo nonofo ai tagata ua leai ni fale, o le paee i le leai oni meaai, atoa ai ma le le lavalava.” “E le taitai ona faatusalia ai tatou i Samoa nei.”

Peitai o loo faatino pea le galuega a le ofisa i le tau saili lea o se vaaiga i le tulaga o loo tulai mai ai Samoa, poo aafia Samoa i le mativa.

Saunoa Aliimuamua e 4000 tagata Samoa, e latou te filifilia e faatino ai le suesuega, ma o le 4000 e pei ona saunoa iai le ofisa sili, e faatulaga lava o aiga o loo lava le latou faasoa ma aiga, seia oo mai i aiga e lē lava le faasoa.

“O le matou matau la iai e fua i luga o matou suesuega o loo tuuitiitia le faitau aofai o aiga, pe a fua i le lima tausaga talu ai, o lona uiga e leai se mativa i Samoa.”

I le saunoaga a le taitai o le atunuu na ia faaalia manino ai, lona fesiligia o le faatinoga o le galuega a le au fai lipoti, fai mai Tuilaepa, e lē o faaaogāina lelei mafaufau oi latou o loo faia lea galuega.

“Na ou fesiligia le matagaluega poo o le a le latou fua o loo fua ai, ae faimai o le fua mai i fafo lea e fai agai iai le latou fua.” “Ona ou toe fai lea iai poo o le a le fua, ae faimai e tatau ona 400 tala e ola ai le tamaititi.”

“Vaai la i lou faavalevalea, tou te o aooga i fafo, ona outou omai lea, faaaogā agai i le condition o loo ola ai tagata Samoa, ae lē o le tou omai aumai mea mai fafo e fai ai i Samoa.” 

“O tagata Samoa e atamamai tele, a outou fesiligia le isi aiga e tiga lava ona iloa e na’o le 50 tala ae a outou fesiligia loa, ona pepelo mai lea e 500 tala, auā e mamā ina ne’i outou tala’i atu i tagata le matitiva, ae a agai atu i le isi aiga ona ta’u faalaititi mai lea, ina ne’i oso faafuasei mai se sunami ona misi lea i le faasoaina o taga alaisa.”

O le masina fou lea o loo faasalalauina ai fuafuaga a le matagaluega mo le faatalanoaina o aiga e faatino ai lo latou faamoemoe.