“E lē o lava tausi soifua a Samoa”… Papalii

O tamaitai tausi soifua a’o faatino ona tiute, faiga o tuiga o le fanau i taimi pepesi o le misela

“Pe afai ae oo mai le faama’i o ta’uta’u nei i Samoa, (coronovirus),” ae poo ā ni pefea, “e lē taitai ona lava tausi soifua e tautuaina le faitau aofai o le tatou atunuu o loo iai nei” pe ā ma le 190 afe tagata.
I le molimau a Papalii Solialofi, o le Peresetene o le Asosi o Tausi Soifua a Samoa, “i le taimi lenei a tumu se faalava poo se ward, pe ā ma le 30 ma’i ae pe na’o le 4 ni tausi soifua e tiute ai, faatusa i le aiaiga o mea faapenei, a iai ni ma’i tigaina, e tatau lava ona toatasi le tausi soifua i le ma’i e toatasi.”
O le tausaga atoa lenei 2020 ua faatāua mo tausi soifua ma faatosaga uma lava o le lalolagi e aofia ai ma Samoa. I faamaumauga mo Samoa lava ia, e silia i le 300 alii ma tamaitai tausi soifua faatasi ai ma faatosaga o loo tautuaina le silia i le 1,080 afe o tagata soifua o le tatou atunuuu.
Peitai i faamaumauga, o le polofesa poo le galuega faatausi soifua ma le faatosaga i le kelope e lē o taitai ona lava e galulue ai, e silia i le 9 miliona nisi tagata e manaomia.
O le tausaga lenei 2020, ua aloaia ai nei le masina o Ianuari – Tesema e amanaia ai galuega fai a le 22 miliona o tausi soifua ma le 2 miliona o faatosaga, e tusa lena ma le ‘afa o tagata faigaluega i mea tau soifua maloloina i le lalolagi.
O le matafaioi e fai faatasi, ua galulue punouai ai tausi soifua ma faatosaga ina ia ausia le manaoga o le soifua maloloina lea o le lalolagi atoa. “A leai tausi soifua ma faatosaga, e faitau miliona ma miliona tina ma fanau e leai nisi e faaooina atu i ai togafitiga i taimi e fananau ai,” WHO.
Ua amata ai nei ona taumafai le Asosi o tausi soifua, e toe lagolagoina le faia o komiti tumamā i le atunuu, e pei ona sa masani mai ai i tua atu o le 40 tausaga talu ai. I le molimau a Papalii, o iina tonu lava sa masani ona maua ai le galulue faatasi o le matagaluega o le soifua maloloina ma nuu i tua, sa lē gata ina iai le foma’i, Doctor e atofa na te vaaia se falema’i faaitumalo, e nofo mau ai, ae sa mautu foi tausi soifua i falema’i faaitumalo, poo community nurses, sa faia asiasiga i falekomiti o nuu taitasi.
Sa fai ai fuagapepe, sa tatau le pupuni, sa maualuga le tulaga o soifua maloloina, auā sa faamalosia le faia o asiasiga. E manatua lava e Papalii le la savaliga a’o talavou, ma le tausima’i pasi, ia Taulapapa Faamanatu, ua maliu.
“Na ma o agai i Magiagi, o se aiga na asia muamua e Faamanatu, ma ia faatonu le aiga, e fai se latou fataipu ma se latou fale’ai.”
Na usu lava i le taeao, ae na timuga le po, ua maseesee le auala i luga i le fale o le aiga, Peitai e lei augata ai Faamanatu e a’e i luga, ma na ‘u’u atu e Faamanatu e la fua e fua ai tamaiti ae o ia o a la pepa. Na ona see lava o Faamanatu, pa’ū le fua i le ālavai, e lē gata ina palapalā, susū ae ua tafea ai ma le fua sa tuu e fua ai le tama a le ulugalii lea e o e asiasi i ai.
Na la o lava, faapea ane le tala a Faamanatu, e fia vaai lava i le fale o le ulugalii lea pe ua uma ona fau se la fataipu sa faatonu e fau ma faamamā. Ioe, e oo atu ua uma ona faataunuu le asiasiga na faatonuina ai, ae ua leai se fua e fua ai le tama a le ulugalii.
Ae ua faatonu ia, e fofola le ie fua o le tamaititi, sa iai e faapitoa lava e faapupu tulimanu e sisi ai i luga o le fua. Sa ia fofola le ie, faataatia ai le tamaititi i luga ae tu loa ia ma sisi i lona lima e leai se fua, ma fuafua e lona mafaufau le mamafa o le tamaititi lea e faatusatusa i le mamafa na iai i le masina i luma atu.
E fai lava le faamatalaga a Papalii ma ‘ata i le maeu o tausi soifua i na aso, sa iai le naunau ia soifua maloloina aiga aemaise o le tulituliloaina o tamaiti pe ua fai tuipuipui ma tulaga faapena. Sa leai ni misela poo ni tanesusu matautia e pei ona iai nei.
Lea ua toe aapa atu nei i ai le Matagaluega o le Soifua Maloloina, e toe faaolaola mai le faapaaga ma komiti tumamā i nuu i tua. Peitai o atugaluga o le Peresetene o le Asosi o Tausi Soifua a Samoa, ne’i po’ia mai Samoa e se faama’i matautia e pei ona agiga mai i Saina, ae lē lava le manpower e faatinoina galuega.