E Fia Faigaluega ae ua Leai ni Galuega

Ou te manatua pea tala sa ou faalogo i ai mai tama matutua a le matou aiga ua fai i lagi latou folauga sa faapea mai – ia toaga e toto ufi – e aoga aua aso o le oge. Sa ou vaai foi i nisi o tama matutua i Samoa, a oo i taimi a o lelei le fuata ulu – ua fai masi ulu – faatatau i aso e faaletonu ai meatoto.

E ui o lenei ua tatou aumau ma ua faamautu lelei i Aotearoa nei, ma ua leai ni maumaga ma ni faatoaga e pei ona masani ai i Samoa, ae ou te manatu e taua pea fautuaga sa ou faalogo ai i ia aso ua tea – tapena mo aso o le oge ma le faaletonu o le tamaoaiga i o tatou aiga.

Silasila foi, ua faailoa mai e le Ofisa o Faamaumauga mo le kuata muamua o lenei tausaga e faaiu i le aso 31 o Mati 2012 ua atili sii i luga le fuainumera o tagata ua leai ni galuega.

Ua siitia le fuainumera o le aofai o tagata ua leai ni galuega i le 6.7 pasene. Ua atoa nei le 160,000 le aofai o tagata ua leai ni galuega. E tusa o lea ua toe faaopoopo le isi 55,000 tagata matutua ua leai ni galuega talu mai le masina o Tesema 2008 i le tulai mai o le faigamalo a le National.

Ua siitia foi i luga i le 18 pasene le fuainumera o le autalavou ua leai ni galuega mai le 15 tausaga seia agai i le 24 tausaga le matutua. E tusa ua toe faaopoopo le isi 22,500 le aofai o le autalavou ua leai ni galuega talu mai le masina o Tesema 2008.

Ua toe faaopoopo foi le isi 22,000 mai le masina o Tesema 2008 le aofai o le autalavou i le va o tausaga o le 15 seia agai atu i le 24 tausaga le matutua e le o faigaluega, e le o aooga foi, ma e le o faia lava se polokalame e fesoasoani ai mo latou lava ia ina ia agavaa ai mo se fesoasoani mai le Malo ua siitia nei i le 87,000 le aofai.

O fuainumera ia mo le autalavou e tatau lava ona tatou popole i ai aua afai e le o faigaluega, e le o aooga, o le ā nei se lumanai o le a latou mauaina? E faapefea ona maua latou meaai e tausi ai latou lava aiga pe a matutua a‘e? E faapefea ona maua so latou lumanai lelei?

O le isi fuainumera e taua mo le silafia e le tatou Atunuu o le aofai lea o tagata o loo faigaluega ae e le o atoa le 40 itula o faigaluega ai i le vaiaso.

O lona uiga e ui o loo faigaluega ae o loo saili pea nisi galuega e tausi ai latou aiga. E tusa e 107,600 le aofai o latou o loo faigaluega ae o loo sailiili pea nisi itula faaopoopo e faigaluega ai.

A o le aofai o tagata o loo sailiili pea galuega, ua fiu e sue galuega, o loo avanoa e faigaluega pe ana faapea ua maua se galuega, ma o latou nei e le o agavaa mo se fesoasoani mai le Malo, ua siitia nei le fuainumera i le 273,300 le aofai o tagata.

E pito sili ona faaletonu galuega i aai nei e pei o Northland, Auckland, Waikato, Bay of Plenty, Gisborne, Taranaki, Manawatu/Wanganui, West Coast/Nelson, Canterbury ma Otago. O aai nei ua siitia i luga le aofai o tagata ua leai ni galuega.

O le itu foi i tagata Maori e le o faigaluega talu ai ua le maua ni galuega ua siitia lea fuainumera i le 13.9 pasene. O tagata Asia e le o faigaluega talu ai e le o maua ni galuega ua siitia i le 9.4 pasene.  A o le siitaga pito i sili ona maualuga o tagata Pasefika, ma ua siitia le aofai o tagata Pasefika e le o faigaluega mai le 13.8 pasene i le 16 pasene le maualuga. O tagata Pasefika lea ua pito i sili ona maualuga le fuainumera e leai ni galuega talu mai le tulai o National e avea ma faigamalo.

O le itu pa foi o tamaitai ua siitia le aofai o fuainumera o latou ua leai ni galuega i le 7.1 pasene le maualuga. O nei fuainumera uma o loo faamanino mai ai le faaletonu o le tamaoaiga o loo maua ai nei Niu Sila.

O le aotelega o nei faamaumauga i se faamatalaga faafaigofie ua amata ataata mai aso o le oge, ua latalata mai aso o le faaletonu o le fuata. Ua le ola lelei le maumaga.  Ua faaletonu foi le ola o fa‘i.

Silasila foi, ua toatele tagata ua leai ni galuega ae o loo fia faigaluega.  Fai mai le Malo o loo tele galuega. Peitai ane, o le tele o ia galuega e manaomia se faailoga maualuga, poo se tomai faapitoa.  Afai e le o ia te oe se faailoga maualuga, poo se tomai faapitoa, e te le maua ia galuega.  Afai foi e maua se galuega e le o manaomia ai se faailoga ma lou tomai – o le tele o taimi o galuega e aupito i sili ona faaletonu le totogi – e faigata ona tausi ai se aiga.

Afai foi ua leai sau galuega ae ua atoa le 50 tausaga lou matua, ua atili faigata foi ona toe maua se isi galuega.

Afai ua leai sau galuega, ua leai foi se tupe e tausi ai lou aiga. Afai o oe o loo tele se aitalafu o iai poo ni nonoagatupe sa fai, ae te‘i ua faafuaseia ona vaea oe mai lau galuega, e leai lava seisi e mafai ona fesoasoani atu ia te oe i au nonoagatupe sa fai.

Ua faigata foi ona maua se fesoasoani mai le Malo, afai foi e maua ua faatapulaa le umi ma le tele o lea fesoasoani. O le fonotaga sa fai a le Migrant Action Trust i le Aso Toonai ua tea sa faapea mai ai i latou – o loo fia maua ni latou galuega auā le tausiga o latou aiga – poo fea ua iai le 170,000 galuega fou lea sa polomisi mai e John Key.