O nisi o vaega taua, ma tiute e manatua ai pea lona vaitaimi:
Malaga mo le 150 tausaga o le taunuu o Misionare i VANATU. O le tausaga e 1995 na valaauina ai le Alii Palemia o Samoa, Tofilau Eti Alesana faapea ni sui se toalua o le Ekalesia EFKS i Samoa e le Palemia o Vanuatu, Maxine Carlot Korman i le faamanatuina o le 150 tausaga talu ona taunuu Misionare Samoa a le EFKS i lea atunuu.
Na filifilia ai le susuga ia Oka Fauolo, a o avea ma Taitaifono o le Ekalesia i lena vaitau, faatasi ai ma le susuga ia Uele Lotu Uele o le Sui Failautusi i lena lava nofoaiga, e fai ma sui o le EFKS i Samoa faatasi ai ma le Alii Palemia, Tofilau Eti Alesana e tali atu i le valaaulia.
Peitai e lei mafai ona avanoa Tofilau i le taimi tonu o lea Malaga, ona o nisi o ona tiute faalemalo sa manaomia vave ai faafuasei. Ae na malaga ai na o Oka Fauolo ma Lotu Uele e pei ona taua.
O le aso 29 o Aperila 1995, na taunuu ai le malaga i Port Vila i Vanuatu, ma agai ai loa i Erakoa le nofoaga o le Ekalesia, o ina tonu e faapea, sa toai taunuu i ai Misionare mai Samoa mo le momoliina o le Talalelei. Sa tele avanoa faapitoa o le polokalame o le sauniga faapitoa sa tofia ai Oka Fauolo.
Sa valaauina e tatalo mo talosaga amata i le taeao o le Aso Sa sa faagasolo ai le faamoemoe, i le itula e ono i le taeao lava. Ae na toe tofia e Lauga i le sauniga faapitoa i le Aso Sa lava lea.
Sa ia faaaoga le Tusi o Efeso i lona mataupu e lua fuaiupu e sefulutolu (Efeso 2:13) e fai ma auau o lana Tautalaga: Ao ona po nei, ona o Keriso Iesu, o outou sa vavamamao anamua ua faalatalataina mai ai i le toto o Keriso.
Sa toe saunoa foi Oka, e fai ma fofoga o le Malo ma le EFKS i Samoa e momoli le faafetai ma le faamalo i tulaga uma ona o le faamoemoe sa taulai i ai fuafuaga o le aso ma le auai o malo faaaloalogia.
E le gata i lea, sa taualuga i le tuuina aloaia i ai o meaalofa o tanoa ava, ma le ipu tauava, o fale Samoa e lua, o nisi o meaalofa faaopoopo na saunia lava e Oka Fauolo faatasi ai ma le Ie tele o le Malo.
Ae na afifi uma e le meaalofa tupe sa pasia e le Ekalesia e tasi le afe tala Amerika (US$1,000.00).
Sa toe saunoa foi Oka Fauolo e tali faitau i le mamalu o Alii Sili ma Faipule o le nuu o Erakoa, faapea ona tagata lautele ona o le tausia lelei o le galuega o le Talalelei, mai lava i le amataga, seia o mai i lena vaitaimi sa faamanatuina ai tausaga e tele.
O lea valaaulia o le Alii Palemia o Samoa, ma sui e toalua o le EFKS, sa faatupeina uma lava e le malo o Vanuatu. O pasese, o le tausiga faapea ma le nonofo ai mo aso sa atofaina.
Fono a Ekalesia i Samoa
O Rev Oka Fauolo, o le Taitaifono aupito umi lana nofoaiga i le nofoa Taitaifono, o le MEKS Mafutaga Ekalesia Kerisiano i Samoa, lea na toe suia le igoa i le FES, Fono a Ekalesia i Samoa.
O lea Fono sa amata talanoaina e Taitai o Ekalesia e tolu, Katoliko Roma, Metotisi, ma le EFKS, mai ina ua mae‘a le fonotaga sa faia i Malua i le tausaga 1961. O lea fonotaga sa feiloai ai sui o Ekalesia a le Pasefika, faapea Faalapotopotoga Talai mai Europa.
O le uluai fonotaga a lea tino, sa faia i le nofoaga o le EFKS i Tamaligi i Apia, ma o le feiloaiga foi lea a filifilia ai loa ma tofiga o le Komiti Faafoe.
O le Taitaifono na filifilia iai Katinale Pio Taofinuu, ae Sui Taitaifono le susuga ia Taeao Tauanuu. O le Failautusi o le susuga ia Vavae Toma, ma le Teutupe o le susuga ia Mila Sapolu.
A o lei filifilia Oka e avea ma Taitaifono mo le uluai taimi i le tausaga e 1997, ae sa tofia foi e avea ma Failautusi o le Fono lava lea i le tausaga e 1975 e oo mai i le 1993.
O le vaitaimi atoa foi o le nofoaiga ma le tulai mai o Oka Fauolo i le Taitaifono, o le tasi lea o ona manaoga sa taumafai pea e momoli.
O le manao ina ia faalautele pea le galuega mo nisi o Ekalesia, ina ia auai i le Fono a Ekalesia Soofaatasi, le FES, ina ia maua ma faafeiloaia le isi vaega o le Faavae e faapea, O mea tatou te fesootai ai e sili ona taua, nai lo mea tatou te feeseeseai ai (The things that unite us are more important, than the things that divide us).
E oo mai i le aso na tuumalo ma valaau ai le Matai i le auauna, ua faateleina le fuainumera, ma ua faaopopoina nisi o Ekalesia fou i le tino ma le Fono a Ekalesia i Samoa. (FES).
O Ekalesia nei ua iai i totonu o le Fono.
Ekalesia Metotisi
Ekalesia Katoliko Roma
Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano Samoa
Ekalesia Falapotopotoga a le Atua
Ekalesia Faapotopotoga a Iesu i Samoa
Ekalesia Penetekoso o le Atoa o le Talalelei
Ekalesia Papatiso Manumalo
Ekalesia Porotesano i Apia
Ekalesia Nasareta
Ekalesia Agelikana.
E iai le talitonuga o loo iai ma nisi Ekalesia e lei maua e lenei tusitusiga. Ua avea foi le Mafutaga a Tina Soofaatasi i Samoa ma sui auai o le FES.
Faasologa o Taitaifono ma Sui Taitaifono.
Tausaga Taitaifono Sui Taitaifono
1971 – 1972 Katinale Pio Taofinuu Amani Amituanai
1972 – 1974 Amani Amituanai Mila Sapolu
1974 – 1979 Lene Milo Patele Tovio
1979 – 1982 Patele Tovio Faatauvaa Tapuai
1982 – 1987 Faatauvaa Tapuai. Katinale Pio Taofinuu
1987 – 1993 Katinale Pio Taofinuu. Siatua Leuluaialii
1993 – 1997 Siatua Leuluaialii. Oka Fauolo
1997 – 2011 Oka Fauolo.
(1997 – 2001 ) Siatua Leuluaialii.
(2001 – 2004) Patele N Pilimai.
(2004 – 2005) Mns A. Mataeiliga.
O tofiga Failautusi ma Tetupe.
Tausaga Faulautusi Teutupe
1971 – 1974 Vavae Toma . Mila Sapolu
1974- 1975 Mila Sapolu Patele Tovio
1975- 1993 Oka Fauolo Vavae Toma
1993 – 1999 Faatoese Auvaa Fuatai Tuautu
1999 – 2002 Fepai Kolia Patele Nimo Pilimai
2002 – 2005 Fepai Kolia (2002ddddd- 2003) Afereti Samuelu.
(2003- 2005) Nuuausala Siutaia.
Saunia le Tala Otooto o le Uluai Iupeli o le Kolisi i Malua
A o avea Oka Fauolo ma Pule o le Kolisi Faafaifeau i Malua amata mai i le tausaga e 1979, sa ia talosagaina ai ona uo sa auauna ia Faatulituli Setu, ma le susuga ia Otele Perelini ina ia fesoasoani ane i le taumafaiga o Tala Otooto mo le faamanatuina o le 150 tausaga, poo le lona tolu o Iupeli.
Na iu le talanoaga o le a saunia e Oka Fauolo se Tala o le uluai Iupeli mai le tausaga e 1844 e oo mai i le 1894.
O le susuga ia Faauliuli Setu sa nafa ma le Iupeli lona lua, 1894 agai mai i le 1944.
O le susuga ia Otele Perelini, na te tapenaina se tala mo le Iupeli lona tolu mai le tausaga e 1944 i le 1994.
Apili le Ekalesia ina ua faigaluega tama nofotumau a Leulumoega Fou i le Aso Sa.
O se tasi lenei o mea matautia na matua le fiafia ai Oka Fauolo, faasaga i le Pule o le Kolisi a le Ekalesia i Leulumoega Fou.
E le gata ina sa matua tiga tele ai lona finagalo, ae na matua oo lava i le Ekalesia Aoao, le gugulu ma le lē fiafia ona o le tulai ai o lea faafitauli i tama nofotumau o le Kolisi a Leulumoega Fou.
O le susuga ia Lale Ieremia, o loo avea nei ma Taitaifono o le EFKS i Samoa, ma o loo tausinuu i le afioaga i Fasitootai e oo mai i le taimi nei.
O le 1980, na fiu ai le laumua i Malua e faatali mai le nuu, poo le nofotumau a Leulumoega i se tasi o Aso Sa, aua le sauniga lotu masani.
Aua foi o Malua ma Leulumoega e tuufaatasi ma lolotu faatasi i Aso Sa uma. E tuufaatasi foi susuga i Aoao Malua ma tama nofotumau a Leulumoega i le aufaipese e tasi, mo le saunia o viiga o le Atua i Aso Sa.
O le isi la taeao segisegi o le Aso Sa, na faatonuina ai e le alii pule o Leulumoega Fou, le susuga ia Lale Ieremia le nofotumau atoa, ina ia o e ave povi i totonu o le pa, toe pateni, pe toe fai ni galuega e toe faalelei mo le pa ina ia aua nei toe omai i fafo povi a le aoga.
Ua le usu le nofotumau i le lotu i le latou laina poo le solo umi e tasi e agai ai i Malua mo sauniga e pei ona masani ai, ae ua usu e tutuli povi ma faigaluega i le taeao o le Aso Sa.
A o fai le galuega a Leulumoega, ae tutu ane alii aoao e toalua, ma le poloai a Oka Fauolo, Poo fea o matou iai, o loo faatali mai le lotu.
Sa ta‘u i ai e Taitai le mea ua tupu, ona toe foi lea o aoao i Malua.
E lei mamao, ae toe taunuu ane foi alii aoao lava ia e toalua, ua toe tutuli ane foi e Oka ma le feau, e tuu le galuega, ae sauni atu i le lotu o loo faatali mai.
Na iloa e Lale Ieremia le mea ua tupu, ona fai lea o Lale i aoao mai Malua, e aua nei toe tu mai se isi i Leulumoega, ae fai ia Oka, e fai le latou lotu, e le o atu le nuu (Leulumoega).
Ona maua lea o tala i le Aso Gafua na sosoo ai, ua oo lava le lē fiafia o Oka i le tamaitai Faatonusili o Aoga a le Ekalesia sa iai i lena vaitaimi, Dr Aiono Fanaafi, faapea le Komiti Faafoe a le Ekalesia.
O le lipoti a Oka Fauolo, ua matua soli Aso Sa le nofotumau a Leulumoega, ma ua tatau ona fai se faaiuga a le Komiti i le alii pule o le Kolisi, o ia sa faia le faatonuga e fai le pa povi, ae aua le o i le lotu. Peitai, sa toe masuiga malie le mataupu ma toe fofo alamea, ma toe faaauau ai pea le tofiga Pule Sili o le susuga ia Lale Ieremia.
Faaigoa e aoao Malua, Oka Fauolo ia Godfather
O le igoa lea e masani ona ou faalogo pea lava pea, mai lava i le taimi na faatoa ou taunuu ai i totonu o le tafatolu a le ekalesia.
E masani foi ona fai faatasi a matou galuega ma aoao Malua, a o ou nofotumau ai pea mo le tolu tausaga i Leulumoega.
O taimi uma lava matou te feiloai ai ma aoao Malua, ou te faalogo lava e faaigoa si toeaina o Oka, ia Godfather. E peiseai o se igoa sa taufaafefe, ma tutuli ai aoao e fai galuega, ae le o le faitogafiti ma lē o i feau ma galuega.
E oo lava i le taimi e faamalu ai i le vai taele i gatai, i le ituala i tai o le lotoā i Malua, e foliga e fai taimi, e umi loa ona faia taelega a aoao ma tama nofotumau a Leulumoega, ona vaaia loa lea o le toeaina o Oka, ae le ta‘ua Oka, ae na o le faapea ane lava o aoao, Oki a, ua sau Godfather, ona vave feosofi lea i luga ma le vai taele, ae alu le tuli i uta, ma agai loa e fai le matu.
Afai foi ni galuega, o le sasa o le vao, o le maumaga, lau palapala poo le fai o togalaau, e galulue lava, a o mata e fetilitilofai solo, poo fea e ono oso faafuasei ane ai Godfather.
Ae o le uiga lea, na toe tofia ma toe manaomia ai e le Ekalesia Oka Fauolo i lena vaitaimi e na te pulea Malua, ona ua amata ona faataaloga i vai, e sui o aulotu ma aoao, le tulaga maualuga ma le faamoemoe o le Ekalesia, na mafua ai ona aotauina i totonu o le lotoa ma le aai i Malua.
O Oka Fauolo, sa ia toe vavaneina i lona saua, le mea moni ma le faamoemoe autu o le Ekalesia EFKS, i le sailigamalo a ana tamafanau, ina ia faaiu ma le manuia, ma ia maua se lumanai o le Ekalesia ma ana polokalame, ae sili ai le manaoga tupito i le Talalelei.
O le taimi o faasalaga, o taimi tauivi ia sa faailoa ai le matamataita o le Alii Pule o Malua i lona vaitaimi.
Sa matua mamafa, sa lagona foi le oi o aoao, peitai e tasi le alaga ma le tala a le Pule, Ia iloa ola tauivi, ma ia faamalosi e tauivi, aua e faapena le soifua auauna, pe a oo ina tulai i o latou foi taimi e tofia ai.
O le muagagana Leulumoega ma Malua e faapea, A le maua oe i Leulumoega, e maua i Malua, ae a le maua i Malua, e maua i tua.
E lelei pe a maua i Leulumoega, poo Malua, aua foi e mafai ona maua le fesoasoani ma togafitia, ae a maua la i tua, (faasino i le aoao pe a faauu ma maua sona nuu e tausi) oi talofa ua leai se fofo. O sa muagagana sa faamaonia, ma matua aoga tele e tau tata ai i totonu manatu, ma ia finau ai ma le faamaoni le tama aoga i Leulumoega, ma le aoao i Malua.
E manatua pea, ma e faagalogata Oka Fauolo i ona vaitaimi, ma lana Taitaiga.