O le Isaraelu moni poo fea lava e nofo ai, e susue lona faamalama ma silasila i lona atunuu moni, ma faia loa sana galuega fesoasoani.
E ui ina aumau i Niu Sila le susuga Tusa Tavau o se tasi o alii talavou o le atunuu sa faia sana auaunaga o se fofō e sologa lelei ai alatoto ma toe malolosi uaua o le tino, ae o se tasi e iai ona manumanuga i le siosiomaga auā o lana mau, o le lumanai lea o fanau a le atunuu.
O le vaa la‘uoloa o le Rena o loo pa‘ulia nei i gataifale o Tauranga i Niu Sila, ua ala mai ai ni popolega o Tusa ona o ana suesuega i mala faalenatura sa tutupu i tausaga ua mavae, o loo atagia mai ai le faaono aafia o le gataifale o Samoa mai suauu ua masaa i le sami ona o le pa‘ulia o lea vaa la‘uoloa tele.
“Ina ua pa‘ulia le Vaa o le RENA i ogasami o Tauranga i NZ, sa lāgā ni o‘u manatu i lenei faalavelave, ona ua tau lou mafaufau i le Tsunami poo le galuafi muamua lea sa aafia ai Samoa i le tausaga 1917 lea o loo i le talafaasolopito o Samoa, na faamauina e tusa ma le 40 futu le maualuluga o galu sa aafia ai lo tatou atunuu o Samoa mai se mafuie na lūlū, i le itu i Matu o Niu Sila, i le motu tuufua e ta‘ua o Kermadec Island i gatai ane o Tauranga i le mea o loo paulia ai nei le Vaa la‘uoloa lenei o le RENA”.
“O le ala lea ua a‘e ai se manatu, e ao lava ona tatou silasila toto‘a i lenei faalavelave, ona e ao ia i tatou ona tatou puipui e lē gata i o tatou ogasami, ae tatau foi ona tatou puipui mai i faama‘i ma ni aafiaga o le a aafia ai o tatou tagata mai i lenei faalavelave.
O lau maitau i ata na aumai e le Televise NZ e faatatau i le masaa ai o lenei suauu (oil) i le alititai, pei na maitauina ai se laina umi lava na tafe i gatai o Tauranga”.
“I lo‘u talitonuga o lenei suauu o loo tafe peiseai o se laina, o le alu atu lea o le suauu agai atu i le au pe o le ana lea e ta‘ua o le trench lea o loo taoto i le itu i Sasae o Kermadec Island lea ua ta‘ua o le Kermadec Trench”.
Faaalia e Tusa e faapea o sailiiliga a tagata suesue popoto o le Lalolagi, ua latou faamauina ai, o le ogasami pito sili lea ona loloto i le Lalolagi, lea o loo taatia i ogasami o le Pasefika, i totonu poo lalo o le vanu lea o loo amata atu i Niu Sila ua ta‘ua o le Kermadec Trench ma ui atu ai i ogasami o Tonga ma faaigoa ai i le Tongan Trench, ma agai atu ai ma faaiuiu poo ona siusiu i le itu i Saute i Sisifo o Samoa.
“I lenei au, o loo faamauina lona saoasaoa e ova ma le 1,000 maila lona saoasaoa i le itula.
Ma o le ala lena e ala ai lava ona sou le vaimotu o Apolima ma Savaii, ona o lenei au o loo tafe atu i Tonga ma agai atu ai i ogasami o Samoa.
Mai sailiiliga a alii popoto i ogasami ma le manava o le alititai, na latou faamauina ai, o ogasami o Samoa e amata ai na papa‘u lea vanu poo le trench.
O le mafuaaga lena e ala ai ona sou le vaimotu o Apolima ma Savaii ma le Itu i Saute o Savaii se‘i paia Asau ona o ‘ave ia o le āu mai Tonga”, faaalia ai e Tusa.
“I lo‘u talitonuga, e iai le aafiaga o le tatou atunuu o Samoa i suauu o lenei vaa o le RENA. Ma atonu e lē o vaaia i o tatou mata, ae ou te mautinoa o loo matuā aafia o tatou ogasami i lenei suauu ma vailaau oona (ACIDS) o loo i totonu o containers o loo i luga o lenei vaa”.
Na fesiligia se ofisa sinia o le matagaluega o siosiomaga i Samoa e tusa o le atugaluga o Tusa, ae sa faailoa mai, e lē afaina ogasami o le atunuu, se‘i vaganā se isi laasaga e oo i ai le suauu masaa mai lea vaa la‘uoloa.
“O loo saogalemu lava le gataifale o le atunuu”.