Atugalu mātua Samoa Kolisi o McAuley i faaletonu ua tulai mai i le aoga

Kulupu Samoa fanau aoga a le McAuley High School
Kulupu Samoa fanau aoga a le McAuley High School

E lē o taoto mai i se tulaga lelei le mataupu o loo tulai mai i le va o fanau aoga poo le kulupu Samoa i totonu o le kolisi o McAuley ma le pule aoga faapea foi ma le komiti faafoe.

Ua savali nei i le tolu masina talu ona fefaloai lenei mataupu i totonu lava o le kolisi ona o loo taumafai mātua ma le komiti faafoe ina ia foia le faafitauli o loo tulai mai i le va o le pule aoga faapea le faiaoga Samoa ma tamaiti aoga Samoa.

` O le lotoifale o le aoga, o loo auaufaatasi mātua, o fanau aoga faapea le komiti faafoe e faatea ese le pule aoga mai le kolisi. Ona ua maitauina e le kulupu Samoa e iai uiga faailogalanu i le pule ua mafua ai ona faaumiumi lea mataupu.

O loo manino ma malamalama le mataupu i le mafuaaga o le vevesi, ma ua mae’a foi ona foia le faafitauli i totonu o le lotoifale o le kulupu Samoa, ae ua faaumiumi le matapu ona o loo iai lava le naunautaiga o le tamaitai pule ia aua ne’i toe talia le faiaoga Samoa i totonu o le aoga.

O McAuley o le aoga pito i sili lea ona maualuga maka o fanau aoga i totonu o suega o le gagana Samoa a le NCEA, ma o le naunautaiga foi lea o mātua ma le komiti faafoe i totonu o le aoga ia vave ona toe faafoi atu le faiaoga seia toe tapena lelei tamaiti aoga auā a latou suega lea ua lata mai.

O le iuga muamua a le komiti faafoe sa iai e toe faafoi atu le susuga i le faiaoga e faaauau le galuega, ae peitai sa logoina e le tamaitai pule le School Council e uiga i le toe foi atu o le susuga i le faiaoga, ma aumai ai loa le faaiuga a le School Council e faamalolo le faiaoga ae se’i fai a latou suesuega.

E lei nofoa’i mātua ma fanau aoga i le kulupu Samoa i lenei lava mataupu, ma sa toe maua le isi feiloaiga a mātua ma fanau ma fuafua loa le solo tetee poo le savali filemu e taumafai e fofo ai le faafitauli o loo tulai mai pea. O le manatu maualuga o lenei savali o le taumafai lea o fanau ma mātua e faatea ese loa le pule aoga.

O le Aso Lua o le vaiaso ua mavae 14 o Aokuso na atofaina ai loa le faataunuuina o le solo tetee a le kulupu Samoa. Peitai ane, na toe talo faatopetope le fono a mātua ma le komiti faafoe i le afiafi o le Aso Gafua 13 o Aokuso se’i toe soalaupule le mataupu a’o lei faataunuuina le solo tetee.

O le feiloaiga lea na toe talosagaina ai e le komiti faafoe a le aoga (Board of Trustees) le laulau o mātua ma fanau aoga, ina ia tuu mai se avanoa e toe talanoa faatasi ai le mataupu ona ua latou iloa e iai le mea e ono tulai mai pe a faataunuuina le solo tetee.

Na faate’ia mātua i le taeao o le Aso Lua ina ua usu atu e alu le solo tetee ua lē oo ona o le fono faatopetope lea sa fai i le po o le Aso Gafua.

O le popolega o le Board of Trustees a le aoga, a oo ina faataunuu le solo tetee o lona uiga e iu ina faamalolo uma e le ofisa o aoga le komiti faafoe ae sui mai isi tagata fou i totonu o le Board, ma o iina o le a mafai ona maua ai loa le avanoa o le pule aoga e nofo ai ma faaauau lana galuega i le kolisi ae lē tau ai loa lau o le faamoemoe o mātua, fanau ma le komiti e faatea ese le pule ma le aoga.

I le taotoga mai o le mataupu i le taimi nei, ua lē toe talanoaina e le kulupu Samoa ma fanau faapea le komiti le mataupu i le faiaoga, auā o lea ua fai le faaiuga a le School Council e faamalolo le faiaoga ae fai a latou suesuega.

O le taeao o le Aso Lua lea na tuu e alu ai le solo tetee, na feiloai ai le taitaifono o le Board of Trustees faapea fanau aoga ma mātua i le hall a le aoga e toe talanoina ai nisi vaega e agai iai le faatuina o se mau e momoli sa’o i le ofisa o aoga e uiga i le mataupu lava lenei ma le faateaeseina o le pule.

E silia i le selau mātua sa auai faapea fanau aoga ma teine tuai sa auai e lagolagoina le mau lea ina ia toe faaleleia le lotoifale a le aoga i le tapenaga a fanau mo suega. Sa faapea foi ona auai atu ai nisi o sui o le faalapotopotoga o le Fotu o Malama le afioga i le taitaifono ia Tofilau Siliva Gaugatao faapea le failautusi ia Lemoa Henry Sevesi Fesuluai.

Na mae’a lea feiloaiga ma taoto mai ai i se taotoga filemu le vevesi o loto o mātua ma fanau i le taumafai lea ona galulue faatasi o mātua, fanau ma le komiti faafoe e faatea ese le pule aoga.

O le aso 27 o Aokuso o lea ua toe tolopo atu ai le isi feiloaiga a mātua, o fanau faapea le komit faafoe a le aoga e tuufaatasia ai ni mataupu e momoli ai le mau i le ofisa o aoga, ma le naunautaiga tele ia oo atu ai i le aso lea ua iai ma le pule aoga i lea feiloaga.

O mataupu ua atofaina e mātua ma fanau e momoli atu mo le mau, ua lē lelei ona fai le time table a tamaiti aoga, ua sau le iuga o suega a tamaiti ua pa’ū maualalo ua lē toe maua le maualuga o maka sa iai.

E tatau ona iai se PTFA i totonu o le aoga auā o le leo lea o mātua ma le komuniti e mafai ona faaleoina i totonu o mea e fai a le aoga. Ma ua maualuga lava i manatu o tamaiti ua oia le lotoifale o le aoga ona o le pule aoga, ua iai lo latou lagona ua tatau ona faatea ese le pule auā e afaina uma ai totonu o le aoga.

O le afioga ia Tuifaasisina Lanuola o loo avea ma taitaifono i mātua Samoa ae sui taitaifono ai le afioga ia Tofa Tinifu Tanielu, ma o laua ia o loo galulue faatasi ma fanau aoga i le taimi nei faapea ai ma mātua. Talu lava ona malolo le susuga i le faiaoga o loo a’oa’oina fanau i le gagana Samoa ua telē ai foi ma le faaletonu o le tapenaga a fanau i suega, auā o le tele o faiaoga reliever o loo la’u atu e lē malamalama ma mafai ona oo le latou a’oa’oga o tamaiti e pei o le faiaoga lea sa iai muamua, ma o le mafuaaga foi lea o le naunau o fanau e toe avatu le faiaoga lea auā ua siitia maualuga ai le tulaga o McAuley i totonu o Niu Sila i a’oa’oga aemaise foi o faafiafiaga e pei o le Polyfestival lea sa suipi ai McAuley.