Asiasiga a le Komiti o faatoaga e aunoa ma ni vailaau

Faaliliuina: Merita Huch

mai i se pepa faalauiloa a le Women in Business (Samoa)

 

O le vaiaso ua tuanai na faatautaia ai se asiasiga a le Komiti ua matauina faatoaga o loo faamalosia ai atinae faale natura (organic farming).

O le Taitaifono o lea Komiti o le Alii Palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, ma na o latou asiasia nisi o nofoaga o loo gaosi ai oloa ma faatautaia ai faataitaiga a le Faalapotopotoga o Faipisinisi Tamaitai o Samoa (Women in Business) i Nuu faapea ai le nofoaga o suesuega faasaienisi i Vailima le (SROS).

“Na ou manao i se avanoa e omai faatasi ai le komiti aemaise o ona sui mai i afioaga i tua e silasila i nisi o oloa ma faatoaga ua mae‘a talanoaina ia matou fonotaga,” o le faaaliga lea a le Alii Palemia.

O le faanaunautaiga o le Taitaifono ina ia toatele ni faifaatoaga faapea i le atunuu, e lē faaaogāina ni vailaau ia latou atinae auā e taugofie atu i faifaatoaga auā e leai se tupe e alu i vailaau ma isi faalelei eleele pe a faatino atinae.

Faaalia foi e le susuga Tuilaepa e lelei mo le eleele ma soifua maloloina ai foi tagata o le atunuu.

O le tausaga e 2011 na faatuina ai lenei faalapotopotoga ma e aofia ai le Minisita ma le Ofisa Sili o le Matagaluega o Faatoaga ma Faigafaiva, le Minisita ma le Ofisa Sili o le Matagaluega o Puna‘oa faale-Natura ma le Siosiomaga, o sui o le Faalapotopotoga o Faipisinisi Tamaitai ma faifaatoaga ua filifilia e le Kapeneta.

O le alii Palemia foi o ia lea o loo avea ma Taitaifono i le Komiti o se faalapotopotoga faapea o Taitai o le Pasefika ua galulue i le atinae o faatoaga faalenatura faapea i le itulagi.

O le asiasiga a lea Komiti na afea ai nisi o faatoaga faapea e pei o le faatoaga o loo atinae ai le fetau lea e gaosi ai le suauu faapea ai le atinae ua gaosi ai le suauu o le popo lea ua faatau atu i fafo.

E lē gata i lea o isi faatoaga faalenatura ua maua ai le sua o le nonu, o atinae o fa‘i ua faamago ma le vanilla.

O le asiasiga i faatoaga o le vanilla na umi se taimi na talanoa ai le asiasiga ma na laga ai e le alii Palemia le tatau lava ona faamalosia aoaoga i le atinae ai o lea laau. Faaalia e le sui faatonu sili o Faipisinisi Tamaitai o Fuimaono Rosa Me, ua lava fatu o le laau lenei e tufa atu ai i ni faifaatoaga se to‘a 600 i totonu o le atunuu.

Ta‘ua e lenei tamaitai o se auala lenei ua agai i ai le tele o faifaatoaga o le lalolagi ma e tele le fesoasoani o le faatautaia o faatoaga i auala faalenatura nei e lē faaaogāina ai ni vailaau aemaise i le taumafai ai o le Pasefika e saili auala e puipuia ai mai i suiga ogaoga o le tau, o le taofiofi i auala faalenatura e atinae ai ona eleele ma ona ogasami ma taofiofi ai lologa tetele e tulai mai, faapea mugalā e matuā mago ai le eleele.

Ua faagasolo nei foi ni aoaoga e taofiofi ai manu faalafuā ma isi faafitauli i vao leaga e ono faaleaga ai atinae e aunoa ma le aafia ai o faiga faalenatura i nei togafitiga.

O loo fesoasoani le Malo o Samoa e ala i le tupe e faatupe ai le avea o faifaatoaga Samoa ma faifaatoaga aloaia i lalo o lenei tuutuuga, o faifaatoaga faalenatura.

E lesitala faifaatoaga i le Faalapotopotoga o Faipisinisi Tamaitai ma o i latou nei e matauina le faatinoga o atinae poo faamalieina ai tuutuuga faavaomalo e ausia ai lea ituaiga fai faatoaga ma o tuutuuga nei ua aumai i le Asosi o Atinae pulea faalenatura a Ausetalia.

O le asiasiga i le SROS poo le nofoaga o suesuega faasaienisi i Vailima na molimauina ai suesuega e faamautu ai le lelei atoatoa o le pia, le suavai ma le suauu o le popo.

O loo faatautaia foi e le SROS ni suesuega faalenatura (organic trial) ma le vaega o Suesuega o Faatoaga a le Pasefika (Pacific Agribusiness Research) mo auala faalenatura e mafai ona totō ai le talo.

O se isi lea suesuega ma atinae na faaalia le fiafia tele i ai o le Alii Palemia.

“Ua uma lava ona ou faaalia lo‘u manao e totō i Samoa talo aupito lelei i le taumafa ma e oo atu i le ta‘ilima (5) futu le uumi pei o taamu, ma e mafai ona matua i totonu o masina e lua.

O le vavega pe a tulai mai se mea faapea ae ou te talitonu lava e leai se mea e lē faigata ona faatino”.