Amata tiute Komesina fou o Fefaatauaiga a Samoa i NZ

Samoa Trade Commission & Investment NZ


O le afioga ia Fonoti Lafitai Iupati Fuatai, o ia o le Komesina fou mo Fefatauaiga a le Malo o Samoa, ua filifilia mo lea tofiga taua o loo faamautu i Aukilani.

O ia ua suitulaga mai i le susuga ia Dr Pao Luteru sa ia tauaveina lea tulaga mai le lua tausaga ua mavae.

O filifiliga ma suiga e pei ona iai, e fitoitonu lava i le alii Palemia ma lana taitaiga, faapea le lagolagosua a lana kapeneta.

Ua savalia nei le lua vaiaso talu ona amata ma tagofia e Fonoti Fuatai tiute ma galuega a le Komesina i lona ofisa autu i le maota Samoa i Aukilani.

O suiga fou i galuega i sui o le malo i fafo ese mai o Samoa, e faavaitaimi ona fai, ma e iai nisi e toe faafou ma faaauauina o latou tiute, peitai o nisi foi e faamuta ona o nisi galuega e toe tofia ma filifilia i ai i fafo ma Samoa lava ia.

O le tausaga nei, ua suia le sa tauavea tiute o le Hai-Komesina o Samoa i Niu Sila sa faamautu i Ueligitone.

Ua faapea foi ona suia le sui sa seei i le Komesina o Fefaatauaiga i Niu Sila sa i lona ofisa autu i Aukilani, peitai ua toe faafou ma toe faatumauina le sa umia le tofiga o le Konesula Aoao i Niu Sila, o loo faagaioia ma ogatotonu ana galuega i Aukilani.

O le afioga ia Fonoti Fuatai, sa galue ma faauluulu i ai le nofoaga tutotonu o le Iunivesite a Samoa, le NUS i Samoa lava.

O lona tomai sa amata mai o se Faiaoga mo Iunivesite, peitai e tele isi tomai ma agavaa sa faaopoopo i ai, ona o isi foi tiute ma matafaioi sa tofia i ai e le malo i le tele o tausaga ua mavae.

E iai lona tomai i le tulaga o Faatoaga ma Vaomatua, ma o ia sa amataina ma ogatotonu i ai le fuafuaga o le avatuina o le manu o le mamoe mai Fiti, e pei ona ua manuia ai nei Samoa.

O feutagaiga ma le faia o talanoaga ma le atunuu o Fiti, i le vaitaimi o le nofoaiga a le alii Palemia o Rabuka, faasolo ane ai i le Matagaluega maualuga o Faatoaga a lea atunuu, i le tau faamatuuina o le latou mamoe mo Samoa, o se tasi lea o sao taua o Fonoti Fuatai mo le Ofisa o Faatoaga ma le atunuu.

Sa galue foi i Ausetalia mo se vaitaimi a o lei toe taliu i Samoa, ona o nisi foi o valaauga i lona soifua galue, faatasi ai ma fuafuaga faaleaiga. A o iai i Samoa, o le vaitaimi foi lea na ofoina ane ai le galuega i le Iunivesite o Samoa (NUS).

E tofia nei ma filifilia i le tofiga o le Komesina o Fefaatauaiga i Niu Sila, o galue ai pea o le Pule i le nofoaga autu o le Iunivesiete a le atunuu.

 

O tiute ma galuega a le Komesina o Fefaatauaiga i le va o Samoa ma Niu Sila

1: Trade – Fefatauaiga o oloa

O le sailia o maketi mo le auina mai i Niu Sila o fua o faatoaga ma faaeleeleaga a le atunuu. E le gata i lea, a o le tele o isi oloa e gaosi ma tuufaatasia i Samoa lava e aofia ai ma meataulima ma isi.

O le sailia o maketi, e aofia ai le faatalanoaina o pisinisi ma kamupani i Niu Sila, mo ni avanoa e auina mai i ai oloa a Samoa.

 

2: Investment – Inivesi poo Faaputugaoa mo le manuia o le atunuu

O le sailia o pisinisi ma i latou e iai fuafuaga mamao mo le faatupulaia o le tamaoaiga o Samoa ma le manuia i soo se auala e aofia ai tupe, ma isi vaega.

O le faatulagaina ma le atinaeina o polokalame mo faaputugaoa ma alagamanuia e sasaa atu i fafo mo le faaleleia ma siitia ai pea le tamaoaiga o le atunuu faapea le malo.

 

3: RSE or SEU

O le vaaia ma le fesoasoani i auala e saga faaleleia ai galuega faavaitaimi o loo malaga ai tagata mai Samoa i Niu Sila.

O le vaaia ma fesootaiga uma ina ia faatumauina le tulaga lelei o ia galuega, aemaise lava o tagata faigaluega o loo autovaa ma faaaogaina ia avanoa.

E aofia ai le tausisia o aiaiga i visa ma pemita o femalagaiga i le taimi e tuua ai Samoa, ae nonofo i Niu Sila ona o galuea faavaitaimi.

O le fesoasoani i faafitauli e ono tulai mai i le va o tagata faigaluega ma kamupani o loo ofoina galuega, faapea foi ma aiga i Niu Sila.

O le RSE (Recognised Seasonal Employment) ua suia nei i le SEU, poo le Seasonal Employment Unit. O se maliliega ma le malo o Niu Sila, e auina ai tagata mai Samoa e galulue faavaitaimi i Niu Sila, i taimi o seleselega o faatoaga fualaau aina, ma fualaau taumafamata.

 

4: Poloketi a le Malo

Ua toe faaopoopo i tiute ma galuega a le Komisi o Fefaatauaiga i Aukilani, le vaaia lea ma fesoasoani, ina ia faafaigofieina le faataunuuina o nisi o galuega tetele a le Malo o Samoa o loo fuafua e faia i Aukilani.

E pei o le faamautuina o feagaiga ma maliliega ma le pulega faaitumalo poo le Aai Malosi i Aukilani (Super City), e uiga lava i poloketi a le malo, e pei o le fanua i Magele.

O le fanua lea o loo manao le Malo o Samoa, e toe fausia ai se nofoaga fou, e siitia i ai lona ofisa mo ana galuega tauave e pei ona faatautaia uma ia galuega i le taimi nei, i le Maota Samoa i Niutone Aukilani.

E le gata i lea, ae o le isi nofoaga tele ua mae‘a ma mautu o loo ua fausia ai foi maota tofa mo le Konesula ma le Komesina o Fefaatauaiga i Niu Sila.

O le vaiaso na tea nei sa maua ai se feiloaiga ma le afioga ia Fonoti Lafitai Iupati Fuatai, ma talanoaina ai tulaga uma e pei ona lomia. Sa ia faamaonia uma foi vaega o loo taumafai i le taimi nei, faapea ai nisi o vaega o loo agai i ai fuafuaga mo le lumanai.

Sa taua foi e Fuatai nisi o faafitauli o loo feagai nei ma nisi o fuafuaga a le malo, peitai o lona tiute lea, ma lana galuega na tofia ai, e fai ma fofoga o le malo e soalaupule ma faamafolafola faafitauli mo le taimi nei.