O le taimi muamua na amata ona faalogoina ai le faalapotopotoga lea e ta‘ua o le ADRA o le vaitau ua mae‘a le afā o Eveni.
O le fesoasoani lenei a le Ekalesia Aso Fitu o le toe Afio Mai e tele ona lālā i le lalolagi ma o le autu o le latou tautua o le ofo atu i le tali vave i tagatānuu ua afaina soifua ma ua faaleagaina o latou fale ma fanua ona o faalavelave faafuasei poo faalavelave faalenatura.
O le ADRA la i Samoa nei e iai lona ofisa i le lotoā a le Ekalesia Aso Fitu o le toe Afio mai i Lalovaea. O loo faauluulu i ai le afioga Su‘a Juila Wallwork. A o lei tulai mai le afā o Eveni, o le latou galuega sa taulai i le ofo atu o fesoasoani i aiga, nuu, o faalapotopotoga a Ekalesia eseese i le atunuu ina ia mafai ona totō togalaau ‘aina ma togalaau faisua.
Na faapea foi ona faasolo atu le latou fesoasoani i le faatutū lea o tanevai i nofoaga ua manino le lē maua o se suavai taumafa i aso uma.
O le mae‘a o Eveni na tutū faatasi ai loa le ADRA ma le ofisa o fesoasoani a Ausetalia ina ia mafai ona fausia ni fale e tau lava ina faamautu i ai aiga ua matuā leai ni fale ona o tafega ma le afā o Eveni. O lea galuega na faapea ona sili atu i le 200 fale na fausia ma na fesoasoani mai ai foi ma le malo o Samoa.
Ua mae‘a lea galuega ae o le vaiaso na tea nei lea na faalauiloa ai loa se isi polokalame tali tutusa ae o le faiga faapaaga lenei ua faatino i le va o le ADRA i Samoa nei ma le Ofisa o Atina‘e a Malo Aufaatasi, le UNDP lea e iai lona ofisa i Samoa.
O fale foi ua taulai i ai le fesoasoani ae o fale Samoa nei ua fausia mo aiga ua matuā leai lava se tupe maua ona e leai se tasi e faigaluega ua na o faatoaga ua tua i ai le tausiga o aiga, ma ua leai lava se isi auala e mafai ai ona fau ni fale e faamautu i ai.
Faaalia e Su‘a Julia, e matautia le tulaga o iai le toatele o aiga ua tagi atu mo ni fale Samoa e faamautu i ai ona o le leai o se tamaoaiga tau tupe o maua.
“O le luitau tele lea e feagai ma matou o le filifiliga lea poo ai e talafeagai ona fau le fale ae o ai e lē talia le talosaga,” o se faaaliga lea a le Susuga Su‘a. “O le filifiliga ua faia i le itu lea, o ai lava e manatu ma asiasia ma faamaonia, e leai lava se isi auala e mafai ona fausia ai se fale faapea, o i latou ia e agai i ai le matou fesoasoani,” o lana faapupula lea.
O le tupe la ua aumai e le UNDP lea ua faatino ai e le ADRA galuega nei ma o le afioga Lesaisaea Matafeo Reupena Matafeo, o loo faauluulu i ai le faatinoga o lenei galuega ma le faamoemoe e tolu i le lima fale Samoa e mafai ona o latou fausia i le vaiaso e tasi.
E sili laititi atu i le $15,000 tala le tau o le fale e tasi ma o se alo faasino lava ia Samoa e nofo i Niu Sila, o ia lea o le tusiata o fale nei ma ua faamalosia nei fale e ala i le saiina o pou ma sooga uma ina ia mafai ona tetee atu i nisi afā ma isi faalavelave faalenatura e ono tulai mai i le lumanai.
“O le tulaga mautinoa o le a lē uma ai faalavelave e tulai mai i le lumanai ma o le auga atoa o le polokalame lenei ina ia mafai e fale nei ua fausia ona tatali faalavelave tetele nei e tulai mai auā e leai se faapea e lē toe tulai mai, o le a sosoo foi lava le molimauina o afā, mafui‘e ma isi faalavelave faalenatura i le agai i luma,” o le saunoaga lea a Anthony Wood o le sui o le ofisa o le UNDP i Samoa i le tatala ai o maota muamua e tolu ua mae‘a ona fausia ma faagasolo ai le polokalame fesoasoani lenei.
O le faafetai a le Susuga Su‘a Julia o le iai o mea nei o paaga, e lē gata i le Malo o Samoa ae o Malo mai i Fafo, o faalapotopotoga tuma‘oti ma pisinisi tuma‘oti. Na ia ta‘ua foi le ave o le faamamafa i faiga faapaaga ma nuu i totonu o Samoa aemaise o aiga nei auā e leai se galuega e mafai ona mae‘a pe tino mai foi pe ana lē tutū faatasi le ADRA ma ana paaga.
E mae‘a Siumu ona agai lea o le polokalame lenei i isi afioaga ua talia talosaga a o latou aiga mo nei galuega.