Tusia: Leautuli‘ilagi T.M.F. Sauvao
Ueligitone
Na faatumulia le maota o le Palemene i le laumua i Ueligitone i le Aso Lua, aso 27 o Me, ona o le faamanatuina o le vaiaso o le Gagana Samoa i lena vaiaso. O le lua ai lenei o tausaga o faatinoga faapea i le Palemene talu ona faamanatu mai lenei vaiaso tāua mo la tatou gagana.Tusia: Leautuli‘ilagi T.M.F. Sauvao
Ueligitone
Na faatumulia le maota o le Palemene i le laumua i Ueligitone i le Aso Lua, aso 27 o Me, ona o le faamanatuina o le vaiaso o le Gagana Samoa i lena vaiaso. O le lua ai lenei o tausaga o faatinoga faapea i le Palemene talu ona faamanatu mai lenei vaiaso tāua mo la tatou gagana.
O le toatele o le mamalu o lo tatou atunuu mai ofisa eseese o le malo na auai faatasi ma sui mamalu o le Palemene; le Afioga i le Minisita o Tagata o Atumotu ia Peseta Sam Lotu- Iiga, le Afioga i le Faipule o Magele le fetalaiga ia Su‘a William Sio, le sui o le Komesina Sili o Samoa le susuga ia Hele Matatia, le tamaitai pule o le Ofisa o Aiā Tatau (Human Rights Commission) o Dame Susan Devoy faapea le aufaigaluega paia a le Atua ma le loaloa o Samoa potopoto na afifio mai ma tala aao mai e faamanatu faatasi lenei Vaiaso i totonu o le Palemene o le malo o Niu Sila.
E lagona ai le agaga faafetai i le malo ma le faatāuaina o la tatou gagana e pei ona faaavanoaina ai le maota o le Palemene mo lenei faamoemoe tāua.
Na uluai saunoa le afioga i le Minisita, Peseta Lotu-Iiga ma faaalia lona agaga faafetai i le taulagalaga o tatou tagata i mea lelei aemaise o le faatāuaina o le Gagana Samoa i atunuu i fafo. Na ia faafetaia ai foi le Faalapotopotoga o le Aoaoina o le Gagana Samoa i Aotearoa (FAGASA) ona o le galulue malosi e faatino tulaga uma mo le faatāuaina o le tatou gagana.
Na faapea foi ona saunoa le susuga ia Hele Matatia e momoli foi le faamalo mai le afioga i le Komesina Sili o Samoa le afioga ia Leasi Papaalii Scanlan e tusa o lenei vaiaso ua faailogaina mo le faatinoina ma le faaaogāina o le gagana Samoa i soo se tafa o Aotearoa.
Sa faaiu saunoaga i le Taitaifono Aoao o le FAGASA le susuga ia Leautuli‘ilagi Taotua Malaeta Sauvao e momoli le faamalo tele i le Ofisa o Tagata o Atumotu e tusa o le tapenaga tele na feagai ai mo lenei faamoemoe ma ua aofaga potopoto ai Samoa i le Palemene ona o lana gagana.
Na faapea foi ona ia faafetaia le susuga i le Faafeagaiga ia Tavita Filemoni na taitaia le sauniga lotu e amata ai le faamoemoe aemaise o le faamalo tele i malo faaaloalogia na matagofie ai le faatasiga.
Sa faapitoa foi le faamalo i le afioga ia Taefu Heker Robertson ona o le matagofie o le faatautaiga o le polokalame atoa o le aso. E lei faagaloina foi le faamalo i le tele o Paaga mai ofisa eseese na lagolagoina tapenaga uma mo lenei vaiaso.
Sa faapea foi ona augani atu le Taitaifono Aoao o le FAGASA mo se fesoasoani a ofisa eseese o le malo i le lagolagoina o ni fetufaa‘iga mo faiaoga aemaise o loo manaomia tele e faiaoga Samoa ni alaga‘oa eseese e faafaigofie ai la latou galuega o le aoaoina o le gagana Samoa.
Sa faamalieina foi le faafofoga a le atunuu i leo matagofie o le fanau laiti e toatolu na latou usuina ni pese Samoa faalelotu ma sa taina lava e si o latou tamā le kitara na soa ai leo uigaese le mālie o nei ‘alu‘alu toto.
Na faapena foi ona faafofoga ai le aofia i se tasi o alo talavou, Peniamina Taiti mai le Kolisi a Sagato Patelesio (St Pats i Ueligitone) i lana tautalaga manino lelei i le gagana Samoa i lea aso. Talosia nei alo o Samoa ia saga faafiafiaina pea i le aoaoina o le gagana ma faaaogāina pea i aso uma.
Na faaiu le faatasiga i le taumafataga matagofie na saunia e le Ofisa o Tagata Atumotu ma le Minisita ma ta‘ape fiafia ai le atunuu. Faamalo faafetai le lagolagoina o la tatou gagana.
O le toatele o le mamalu o lo tatou atunuu mai ofisa eseese o le malo na auai faatasi ma sui mamalu o le Palemene; le Afioga i le Minisita o Tagata o Atumotu ia Peseta Sam Lotu- Iiga, le Afioga i le Faipule o Magele le fetalaiga ia Su‘a William Sio, le sui o le Komesina Sili o Samoa le susuga ia Hele Matatia, le tamaitai pule o le Ofisa o Aiā Tatau (Human Rights Commission) o Dame Susan Devoy faapea le aufaigaluega paia a le Atua ma le loaloa o Samoa potopoto na afifio mai ma tala aao mai e faamanatu faatasi lenei Vaiaso i totonu o le Palemene o le malo o Niu Sila.
E lagona ai le agaga faafetai i le malo ma le faatāuaina o la tatou gagana e pei ona faaavanoaina ai le maota o le Palemene mo lenei faamoemoe tāua.
Na uluai saunoa le afioga i le Minisita, Peseta Lotu-Iiga ma faaalia lona agaga faafetai i le taulagalaga o tatou tagata i mea lelei aemaise o le faatāuaina o le Gagana Samoa i atunuu i fafo. Na ia faafetaia ai foi le Faalapotopotoga o le Aoaoina o le Gagana Samoa i Aotearoa (FAGASA) ona o le galulue malosi e faatino tulaga uma mo le faatāuaina o le tatou gagana.
Na faapea foi ona saunoa le susuga ia Hele Matatia e momoli foi le faamalo mai le afioga i le Komesina Sili o Samoa le afioga ia Leasi Papaalii Scanlan e tusa o lenei vaiaso ua faailogaina mo le faatinoina ma le faaaogāina o le gagana Samoa i soo se tafa o Aotearoa.
Sa faaiu saunoaga i le Taitaifono Aoao o le FAGASA le susuga ia Leautuli‘ilagi Taotua Malaeta Sauvao e momoli le faamalo tele i le Ofisa o Tagata o Atumotu e tusa o le tapenaga tele na feagai ai mo lenei faamoemoe ma ua aofaga potopoto ai Samoa i le Palemene ona o lana gagana.
Na faapea foi ona ia faafetaia le susuga i le Faafeagaiga ia Tavita Filemoni na taitaia le sauniga lotu e amata ai le faamoemoe aemaise o le faamalo tele i malo faaaloalogia na matagofie ai le faatasiga.
Sa faapitoa foi le faamalo i le afioga ia Taefu Heker Robertson ona o le matagofie o le faatautaiga o le polokalame atoa o le aso. E lei faagaloina foi le faamalo i le tele o Paaga mai ofisa eseese na lagolagoina tapenaga uma mo lenei vaiaso.
Sa faapea foi ona augani atu le Taitaifono Aoao o le FAGASA mo se fesoasoani a ofisa eseese o le malo i le lagolagoina o ni fetufaa‘iga mo faiaoga aemaise o loo manaomia tele e faiaoga Samoa ni alaga‘oa eseese e faafaigofie ai la latou galuega o le aoaoina o le gagana Samoa.
Sa faamalieina foi le faafofoga a le atunuu i leo matagofie o le fanau laiti e toatolu na latou usuina ni pese Samoa faalelotu ma sa taina lava e si o latou tamā le kitara na soa ai leo uigaese le mālie o nei ‘alu‘alu toto.
Na faapena foi ona faafofoga ai le aofia i se tasi o alo talavou, Peniamina Taiti mai le Kolisi a Sagato Patelesio (St Pats i Ueligitone) i lana tautalaga manino lelei i le gagana Samoa i lea aso. Talosia nei alo o Samoa ia saga faafiafiaina pea i le aoaoina o le gagana ma faaaogāina pea i aso uma.
Na faaiu le faatasiga i le taumafataga matagofie na saunia e le Ofisa o Tagata Atumotu ma le Minisita ma ta‘ape fiafia ai le atunuu. Faamalo faafetai le lagolagoina o la tatou gagana.