Aisea ua maliu ai le tuaoi o le faifeau?

[et_pb_section fb_built=”1″ _builder_version=”4.3.2″][et_pb_row _builder_version=”4.3.2″][et_pb_column _builder_version=”4.3.2″ type=”4_4″][et_pb_image src=”https://www.samoatimes.co.nz/wp-content/uploads/2020/03/Untitled-6.jpg” _builder_version=”4.3.2″ hover_enabled=”0″][/et_pb_image][et_pb_text _builder_version=”4.3.2″ hover_enabled=”0″]

E oo mai nei o loo faia pea suesuega a leoleo i le motu tele i Savaii, i le mafuaaga o le maliu ai o le alii talavou, ia Sootaga e 16 tausaga o Safotu. E mautinoa o le alii lea na avatu i le falema’i faaitumalo o le Itu o Tane i Safotu, peitai o le tigaina tele na afua ai ona avane i le falema’i autu i Savaii, le Malietoa Tanumafili i Tuasivi.

O iina na molimauina mai ai le tigaina tele o le atalii, ma toe avane ai i le falema’i tele i Motootua, TTM Tupua Tamasese Meaole. I tala mai le afioaga, o le aiga o lē ua maliu e lē mamao ese lava ma le maota o le faafeagaiga, ma e pei lava o tu ma aga a aiga Samoa uma o le fetufaa’i ma fetausia’i i tuaoi aemaise ai o faafeagaiga tausi a afioaga.

Ma o le tulaga foi lena na molimauina i le aiga o le alii ua maliu, o le tausia lea o le vafealoai. Peitai o le suesuega a leoleo na afua ona faia, talu ai, ua logo e se tasi o le afioaga leoleo na faato’ā iloa ai.

Ae e masani ai lava o le galuega fai faatasi lea a leoleo ma falema’i, o le logo i ni tulaga e masalomia ai le mafuaaga o se manu’aga e avatu i le falema’i poo se maliu foi.

E lē tau tuua se’i avatu se tagi a se aiga o le tagata o loo aafia ona faato’ā minoi lea o leoleo. Na ta’ua e le alii ofisa, o le tiute o leoleo i ituaiga o mea faapea o le faatino o ana suesuega faasaga i se nofoaga ma ni tagata o masalomia.

Ma ua iloa ane e oo mai i le taimi na tapena ai le tatou tala lenei, o se mataupu ua lologo ai le atunuu, ae o loo faatali lava se suesuega faafoma’i faapitoa, o le alii ua maliu. Ua faamauina o le taimi lava na logotala ai leoleo i Savaii i le mea na tupu, ma taofia ai loa le tino maliu o le atalii mo suesuega faaletulafono.

I le faatalanoaga a le tusitala ma le tasi o matai o le aiga, na ia ta’ua ai, ua uma ona avatu le mafuaaga o le maliu o le latou tamaititi o le mafuaaga o le Leukemia. Peitai, ua maua mai i le paaga faamoemoeina, o le tama ua maliu e iai lona uso masaga, o loo soifua pea.

Peitai i sailiga a leoleo ua agai ai nei ina suesue le faamaoni o le mafuaaga o le maliu, e pei ona latou taofia ai le tino maliu o le atalii i le falemaliu o le falema’i tele o le Tupua Tamasese Meaole i Motootua.

O le ma’i lea o le Lukemia, i faamaumauga faalesoifua maloloina, o ona āuga e aofia ai le totoulia o le tino o le tagata e aafia ai. Ma o loo tālia ai foi se faaiuga o le suesuega o le toto o le uso masaga o le alii ua maliu pe maua i le Leukemia, e ui ina e leai ni faamaumauga e iai ni ma’i tumau o le auso. Ma ua fesiligia ai nei foi le vave ona faia o le faaiuga a foma’i i le mafuaaga o le maliu o le alii talavou, lea ua faapea ane ai o le leukemia.

I faamaumauga, o le aso 4 o Fepuari na molimauina ai le faaoogalima na faia i le atalii. Ae o le aso 20 na maliu ai, peitai o loo ta’ua i totonu o le va lea sa feaveai atu ai i le falema’i ma toe ave i le fale e aofia ai ma le taimi na toe avatu ai i le falema’i lea na avane ai i Tuasivi ma oo ai lava ina ave i le falema’i tele i Apia ua tigaina.

Ua maitauina foi i sailiga a le tusitala, e lē na’o le ofisa o leoleo o loo faia a latou suesuega i le mataupu lenei. E iai foi sui o faalapotopotoga i totonu o nuu, ua faia foi a latou faamaumauga, mo le taofiofia ma faamuta o sauaga i totonu o nuu ma aiga.

Mai tausaga ua tuanai e iai foi le faafegaiga mai le itu atu i Sisifo o le motu tele i Savaii, na molia foi i lona faaoolima i se alii talavou o le itumalo ma maliu ai. Ua maitauina foi o nisi na o soligatulafono o loo tuua’ia ai tofi o nuu, e ese mai faifeau ua toe sosola le faletua ma le tama o le nuu, pe o le faifeau foi ua tuua’ia i se tamaitai o le aulotu ma oo ai lava ina tatala ai le feagaiga.

Peitai o le maliu lea o le alii talavou i le afioaga o Safotu o loo faamautu i ai suesuega auiliili a leoleo o le motu tele, a’o taofia pea le tino maliu i lalo o le vaaiga a leoleo mo le taimi e faia ai suesuega faapitoa i le mafuaaga o le maliu. 

[/et_pb_text][/et_pb_column][/et_pb_row][/et_pb_section]