O faamatalaga feaveai solo ma le suesue tala, atoa ai ma le faigata tele ona talia e le tagata o lona sese, aemaise ai le taumafai e faailoa pea lona lava sao, sa fai ma auala o le le mafai ai ona pulea o le loto, ae ua iu ane ai ina pisa ma fai ai loa avauga ma fusuaga i le maea ai o le sauniga i le taeao o le Aso Sa.
O le molimau a nisi ua tuua nei le ekalesia ae tapena e amata se isi galuega fou, i lalo lava o le faamalu o le Faalapotoptoga a le Atua, sa sasaa uma mai ina ua feiloai atu i ai le Samoa Times, ma faatalanoaina le mataupu, na mafua ai vevesiga ma fevaevaeaiga i totonu o le lotu.
O le veevsi sa tulai mai ina ua faatonuina e le faifeau le ekalesia e agai a faaaoga le malae i Pass Park mo taaloga a le ekalesia, peitai mulimuli ane e lei mafai ona auai ane i ai le susuga i le faafeagaiga ma nisi o sui sinia o lana ekalesia. Sa maua mulimuli ane e le ekalesia, sa alu lava le tafaoga a le faafeagaiga latou ia ma lana vaega ae faataunuu e le toatele o le ekalesia le faatonuga ma le faamoemoe sa faataoto mo lea foi vaitaimi, o aso fiafia ma malologa o galuega.
O le le auai o le feagaiga i lea aso e pei ona malilie uma i ai le ekalesia, ae na o se tasi o ona afafine sa auai ane, ma amata ai se galuega o le sailia o tala e faapea o loo faasaga ia te ia ma le tasi tamaloa o le ekalesia, sa fai si a la faanunumi.
O le taumafai o le alo o le faafeagaiga e saili poo ai na amataina le faatupu o lea talafaasolopito, ua le mafai ai ona taofiofi ma mau le iumaea i nisi o tina o le ekalesia, ae faaoolima loa i le alo o le feagaiga.
O le Aso Toonai sa tupu ai lea vevesi i le paka sa fai ai taaloga, ae Aso Sa loa na sosoo ai, lavea ane ai i le lauga a le faafeagaiga le mataupu lava lea, na mafua ai ona lagalagā finagalo o nisi o sui o le aulotu, ma amata ai loa ona tulai mai se feeseeseaiga, ma va ai le fogavaa.
Ma o le molimau a nisi na tuuina maia faamatalaga i lenei mataupu, e tusa ma le fitu taavale a leoleo na oo atu ma taumafai e vaovao le misa a le aulotu.
O le talanoaga lenei ma se tasi o tina o le ekalesia, o sui o aiga ua o ese ma tuua le ekalesia, ma o loo lagolagoina foi lenei talanoaga e uiga i le mea sa tupu, e nisi o aiga ma matafale o le vaega ua solomuli ese.
Samoa Times – O le ā le fesootaiga o le vevesi sa tulai mai i le Aso Toonai, ma le lauga a le faifeau i le Aso Sa, na mafua ai ona le malilie le tou aulotu?
Tina o le ekalesia – Oi, na saunoa le faifeau i lana lauga ma taua ai e faapea, ua ou le lava oono i tou amio, o se lafoga sa faatutu mai i le aulotu, e leai lava se isi e le malamalama i le uiga o lea saunoaga. O le mafuaga lea sa taligata tele e nisi o tino matutua o le ekalesia, ma sa tulai ai loa se isi tagata matua o le aulotu, ma tali atu i le faifeau e tusa ma lana lafoga.
Oi e faapefea ona e fai mai e te oono i amio a le ekalesia, o lea foi e oono le ekalesia i amioga a lau fanau.
Samoa Times – O a ni amioga a alo o le faifeau sa oono ai le aulotu, e pei ona taua e le sui sa tali atu i le faifeau?
Tina o le ekalesia – O le tamaitai lea sa matou faaoolima i ai i le paka, na mafua ona o le suesue tala, ae o le alo lea o le faifeau sa fanau ma maua lana pepe i le isi tamaloa o le ekalesia e fai lana avā, o le tamaloa lava lea e toatasi sa fanau ai foi le isi afafine o le faifeau ma ua nonofo faapouliuli ai lava, ma ua tetea ai foi le tamaloa lea ma lona toalua muamua, talu ai faiga a le isi alo tamaitai o le faafeagaiga.
O nei faiga uma lava o loo silafia lelei lava e le faifeau, ae leai lava se faiga lelei o fai i ai.
O le ala foi lea o le matou tiga tele ma faaoolima loa i ai, ona o le fia mamā ae le sei mafaufau i mea o loo tutupu ia te ia ma lona uso.
O mea tuga la ia sa taua e le sui o le aulotu, na mafua ai ona fai se lafoga faapea sa tali faitau ane ai i le saunoaga a le faifeau.
Samoa Times – E iai se faamaoniga o nei faamatalaga uma ua e aumai, e uiga i alo o le faifeau ma mea le manuia sa tutupu ai?
Tina o le ekalesia – Ioe e leai se isi molimau e sili atu nai lo matou o sui faavae o le lotu, matou te iloa uma mea e tutupu i le matou lava galuega.
E toatele lava tagata o le matou ekalesia e molimau i mea matautia lea e aafia ai alo o le faifeau, atoa ai ma isi foi mau faafitauli o loo tutupu i le lotoifale o le matou galuega.
E mafai foi ona faailoa uma o matou igoa ua matou sauni foi e talia se faaiuga matou te oo i ai pe afai ae laasia le tulafono ma tulaga uma faapena pe a manaomia.
Samoa Times – Ua lelei, o le a faaauau pea le tatou mataupu, ma ou te manaomia foi nisi aiga ua outou o ese mai le faifeau ma le lotu i le taimi nei, ina ia faamausali atili ai le tou mau, ma outou faamatalaga uma ua tuuina mai e lomia i le nusipepa.
Ia outou manatua, e iai foi le avanoa e tapa ai se faamatalaga auiliili mai le susuga i le faafeagaiga, e tusa ma le tou mataupu, aua e le faapito manu ia tasi le galuega nei, e ao lava ona malamalama uma itu e lua o le mataupu.
Tina o le ekalesia – Ua lelei, e leai se mea o iai, ae faapena ona fai, matou te toe logo atu foi isi mataupu pe afai e maua se avanoa. Faafetai lava.
Toe faaauau pea le sailia o le mea moni, ina ia faamalieina lau faitau.