O loo faamuamua i le sui tauva o le Tautua Samoa mo le palota ia Mati, susuga Papalii Li‘o Taeu Masipa‘u, le toe faafoi atu o eleele o lona nuu ma le itumalo ua ave e le Malo. Ia toe faafoi mai eleele o lo‘u itumalo e aofia ai Sapapalii ma Safotulafai.
I le avea ai ma loia i le tuanai o tausaga e 37 o galue o se leoleo o le Malo i le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui, e maualuga i le susuga Papalii Li‘o Taeu Masipa‘u, 57 tausaga o le soifua, lana tautua mo lona itumalo o Faasaleleaga Nu. 2.
O le mafuaaga lea na tauva muamua ai i le palota laititi a lona itumalo i le tausaga e 2006, ae lei faamanuiaina. O le palota tele o le masina fou o le a toe tauva ai o ia mai le vaega faaupufai o le Tautua Samoa.
“O lo‘u faanaunauga ia fai se sao i le itumalo aemaise o eleele o Sapapalii ma Safotulafai ia toe faafoi atu”. O le finagalo lea o Papalii i se faatalanoaga i le aoauli o le Aso Faraile, 4 o Fepuari 2011 i le faleaiga o le Wildfire i Matautu-tai i Apia. “Ua lē mautonu tagata o lo‘u itumalo i le tulaga lea ua toe ave uma ai e le Malo o matou eleele, ma ua uma ona fai le faasalalauga a Sapapalii ua sa se fuafanua ona toe vaaia i tuāmaota ma tuālaoa o le nuu”.
Faaalia e Papalii Li‘o, o se itu lea o loo nofo pogisa ai Sapapalii ma Safotulafai o afioaga e faasino ia Faasaleleaga Nu. 2, pe faapefea ona maua e le Malo o latou eleele. Na ia faaalia e silia i le 400 eka o loo i tuāmaota ma tuālaoa ma o nisi o vaega o ia eleele sa galulue mai ai i le tele o tausaga ua mavae e oo mai i le taimi nei.
“Talu mai lava lo‘u laititi o fanua lava ia o le itumalo ae ua ese le tulaga lea ua iai, ua te‘i lava ua fai mai o fanua o le Malo. O le fesili la poo anafea na ave ai e le Malo”, na saunoa ai lava Papalii.
O le tasi lea o ana faamuamua pe a filifilia e lona itumalo e tulai i le tofi faipule lea sa seei ai le susuga Papalii Samuelu Petaia, i le paeaiga ua faata‘ape atu nei a le Palemene. O le isi itu ua ave i ai lana faamuamua o le finauina lea o le lua o ni tofi faipule o Faasaleleaga Nu. 2.
“E te silafia foi o Safotulafai ma Sapapalii e eseese, ma o Safotulafai o le Tootoo o Puleono e lē faalavelaveina ma e ao ai ona iai lava sona tofi faipule, e faapena foi ia Sapapalii”.
O le isi mafuaaga o le faaopoopo o se nofoa o lona itumalo ona a fua i tausaga e tele sa seei ai le susuga Malietoa Tanumafili II i le tofiga Ao o le Malo, e manatu Papalii Li‘o ua tatau ma onomea ai i le Palemene ona silasila i lea tautua a le Tapaau Faasisina.
I le tau o le soifuaga ua faaalia e Papalii o se itu lelei tele lea ua aapa i ai le Tautua Samoa, ma o lona manatu e ao i le faigamalo a lana vaega faaupufai o le a tauaveina le pulega o le atunuu pe a manuia mai i le palota, ona silasila i totonu o nuu ma afioaga e ave i ai le faamuamua.
“E tatau ona filifili se komiti a le Pulenuu e totogi e le Malo, ma o latou na e agai ane e faatino galuega ma ou te manatu o se tulaga ua leva ona tatau ona fai”.
E leai se finagalo o Papalii i le HRPP ma ana pulegamalo i lona finagalo e faapea e lelei foi a latou fuafuaga ma galuega.
Peitai ua ia lagolagoina le Tautua Samoa ona ua tatau ona iai se suiga i pulegamalo. “Ua umi tele foi le taimi o tulai latou ma ua oo mai le taimi ua tatau ai ona sui atu nisi e fou ni aikia e fai ai le Malo, ma o soo se faigamalo lava foi e tulai mai, o le mea silisili ona faatāua o le manuia mo tagata uma”.
O le susuga Papalii sa avea ma se tasi o Komesina lagolago i le matagaluega o leoleo ma o le tausaga ua mavae na malolo litaea ai. O loo galue nei o ia i se tasi o ofisa loia tumaoti.