Vevesi pea sitiseni mo tagata faipisinisi mai fafo

Na tetee malosi tagata Samoa i pulega a Siamani ona o le mumusu e aveese lo latou tulaga tagatānuu. E faigofie aiaiga o le tulafono taufaaofi mo le faatosina mai o tagata faipisnisi mai fafo e faafaigaluega a latou faitau fia miliona i Samoa ona maua lea o le sitiseni poo le tagatānuu Samoa.

O le a avanoa i le tulafono taufaaofi nisi tagata mai fafo e ono aafia i ni faiga faatupu faalavelave ma aumai ai ni tapuaiga fou i Samoa e feteenai ma talitonuga faakerisiano. O le a pulea e tagata mai fafo pisinisi i Samoa ae faaletonu ai tagata Samoa ma a latou pisinisi.

O nisi ia o finagalo faaalia o sui faipule na muamua sausaunoa i le tulafono taufaaofi e lē gata o faipule i le itu a le Malo, a o sui faipule o le Itu Agai.

O se tulafono taufaaofi sa olioli atu i ai finagalo o faipule ona o atugaluga i le mamulu atu ai o le tofi o le atunuu ma lona tagatānuu i ni tagata ese.

Saunoa le tamaitai faipule o Faasaleleaga numera tasi le afioga Gatoloaifa‘ana Amataga Gidlow, ua toatele tagata mai Saina ua latou faagaioi nisi o pisinisi i le atunuu i le taimi nei, ma e vaai alofa i alo ma fanau lalovaoa o Samoa ina ne‘i tuta‘ia a latou fuafuaga faapisinisi i le lumanai.

Na ia faatepa le maota fono i le tulaga sa ia molimauina i Amerika Samoa i le vaitau o le 1980, lea sa malaga e faatau i ai fua o ana taumfaiga tau faatoaga ae sa ia matauina ai, ua toatele tagata mai Korea ua faia pisinisi i lea vaega o Samoa.

O le autu o lona finagalo a oo ina talia le fuafuaga a le Malo e ala i le tulafono taufaaofi o le a tulai mai loa se tulaga faapea i Samoa.

O le faipule o le Vaimauga i Sisifo le tofa Lefau Harry Schuster, na ia folasia ona atugaluga i le faamoemoe o le Malo ona e fua sona lagona, i le o mai o tagata mai fafo e aumai le mau miliona e fau ai ni pisinisi ona maua lea o le sitiseni ae o alo ma fanau o le atunuu i fafo e iai piitaga i Samoa, e lē o faigofie ona agavaa i le maaua o le tagatānuu. O atugaluga o le tasi o faipule o le au palota taitoatasi le susuga Papalii Niko Lee Hang, na amata ai lana saunoaga faalauaitele i le mau sii mai le Tusi Paia i le tusi a Mataio o loo faapea mai ai o le tupe o le pogai o mea leaga uma.

Na ia saunoa e popole i omai ni tagata faipisinisi mai fafo ma ni tapuaiga fou e tupu ai ni vevesi aemaise o ni gaioiga faaterorisi. O le faipule o Faasaleleaga numera 2 le susuga Papalii Li‘o Taeu Masipau, na ia faailoa afai o se tulafono e saili tupe ai le Malo i le au faipisinisi mai fafo, e lē lava le $4 miliona ae tatau ona tuu i luga i le selau piliona.

O eleele le tasi o popolega o le faipule ona e ono faatau ese atu ai fanua o le Malo o le a faamatuu atu i lalo o le tulafono mo ni pisinisi. Peitai o le faagasologa o saunoaga faalauaitele a faipule na faalava ai le Palemia, Susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, ma faia lana lauga faaminisita e faamalamalama ai le tulafono.

Na ia faamatalaina o le lilifa o saunoaga i le tetee i le tulafono e faavae i le fefefe, ae leai ma ni atugaluga ua folasia e moni, ona e lē o le faamoemoe lea o le Malo. Na ia faaalia ua iai uma tapenaga a le Malo mo le faatinoina o fuafuaga i lalo o le tulafono ma e leai se mea e popole ai le atunuu.
Na ia saunoa foi ma faailoa o le autu o lenei fuafuaga o le maua o galuega mo tupulaga ua iu mai aoga ae o loo tau saili ni galuega. Na ia toe faailoa ai le kamupani o le YAZAKI, ma le fale gaosi avamalosi o le Vailima i Vaitele.

E leai ma ni tagata leaga na o mai ai, pe faapea foi na ave ai ni sitiseni se fia selau i ni sui o ia kamupani i le taimi na faatu ai le Vailima ma le YAZAKI. O tupe totogi o lafoga i le Malo a pisinisi mai fafo o le a maua ai seleni e tua i ai le Malo mo le faatinoina o ana galuega faapei o le fausia o alatetele o loo tagi atu ai faipule o loo tetee.

Ua pasia le tulafono i le faitauga faalua ma ua faasee atu i le komiti a le Palemene mo le soalaupuleina, ona toe foi ane ai lea i le maota fono mo le faitauga lona tolu.

Le Tusifolau Samoa o le faailoga o le tagatānuu poo le sitiseni