Vevesi le atunuu i suiga o nonogatupe a le NPF

“Faatoa ta‘u lava o lau tupe pe a e litaea”…Pule NPF

O le tali sa‘o lava lea a le tamaitai o loo faauluulu i ai le Faaputugatupe a le atunuu mo le lumanai manuia, le afioga Faumuina Esther Lameko-Poutoa i se fono ma tusitala e tau faamalamalama le tulaga o iai le vavaō o le atunuu e oo lava i ta‘ita‘i, i se suiga o nonogatupe mai i saofaga o le NPF.

O le tetee a tagata ona ua faaitiitia le aofai e aitalafu mai ai le fai saofaga i lana faaputugatupe o loo i le NPF, ae o lea e lei logo atu latou, ma o finauga ma faitioga ua faaleo nei e lē o ni tupe a le NPF o tupe a tagata fai saofaga, tagata faigaluega uma lea e tusa ma le to‘a 29,000.

Peitai o le tali a le tamaitai pule o le NPF, “… E lē o ni tou tupe. Faatoa ta‘u lava o lau tupe i le taimi e te litaea ai,” o le faamaninoga lea a le afioga Faumuina.
Ua tele faamatalaga ua fai ma ua tuuaia ai le NPF i le suia o ana faiga faavae e aunoa ma le logo o le atunuu aemaise le au faisaofaga i ia suiga.

Ta‘ua e Faumuina, e leai ma se mafuaaga o le a tau faalauiloa mai ai suiga o nonogatupe poo aitalafu auā o mataupu ia e puipuia se‘i vaganā lava ua agai atu le fai saofaga latou, ae ona pau lava mataupu e faailoa e le NPF o mataupu lava ia e faatatau i suiga o faaputugatupe.
O le tetee a nisi ona o aitalafu ia e vevesi ai o aitalafu mai i saofaga. Ma o le faamatalaga a le tamaitai ofisa sili e lē se tupe a le au fai saofaga lea faaputugatupe ona ua faatulafonoina le faia seiloga lava ua litaea le tagata.

Ua faaali ai foi le tetee o tagata ona o le NPF o le lima pasene lea o le totogi o le tagata faigaluega ma e totogi e lona falefaigaluega le isi lima pasene. O le amataga o le vavaō ona o le o atu o le au fai saofaga e talosaga ni nonogatupe i le amataga o le tausaga.
Ua fai ma masani a le au fai saofaga le faalagolago i le NPF mo le tapenaga o aoga a le fanau i le amataga o le tausaga. O lenei masani na faafuaseia lava ona motusia i le agai atu i le amataga o galuega ae sau le faamatalaga e leai ma se tasi ua mafai ona fai se nonogatupe ona o le suiga ua iai nei i le aofai e mafai ona nono mai e le tagata faisaofaga.

O le faiga lea sa iai, e 50% o le saofaga atoa a le tagata sa mafai ona nono mai ai. O le suiga lea ua iai ua me‘i mai i lalo i le 5%, o lona uiga e 45% ua mafai ma o se suiga ua vaaia ai loa ua sili le tupe ua nono nai i lo le aofai sa tatau ona aitalafu mai ai le faisaofaga.
E tele ni taugāupu i le va o tagata fai saofaga ma le aufaigaluega a le NPF i le faateia i nei suiga ma na agai ane le loia a le faaputugatupe ma faailoa mai, o se faiga lenei e tau taofiofi ai le toatele o tagata fai saofaga ua na o le aitalafu lava ae o le agaga tonu o le faaputugatupe lenei, ina ia mafai aoina i ai se teugatupe e tua i ai le tagata lea e faigaluega i le tele o tausaga pe a oo ina malolo litaea.

O le mau a le NPF e toatele lava tagata o le tunuu ua oo i le taimi e malolo litaea ai ua laitiiti lava se tupe e maua ma ua lē ausia ai le mafuaaga na faatu ai le NPF e mo taimi o le leai ai o se tupe e toe maua mai e le falefaigaluega.
Ona pau lava le faitioga tele ua sau i ta‘ita‘i, o le lē lava o le taimi ua faalauiloa ai le suiga ae e malamalama lava i le mafuaaga o le NPF.
O le faiga foi lenei ua unai ai nei faamalamalama o le NPF lava ia aemaise o faamanuiaga e mafai ona maua mai ai e le tagata faigaluega.

Ua faapea foi ona faaali e le alii Palemia o lea o le a sii le aofai o le saofaga e totogi e le tagata faigaluega atoa ai lona falefaigaluega, ma o se isi lea itu e silasila i ai le atunuu i le faamanuiaga o le a maua pe a tau taofiofi le nono i tua o lenei faaputugatupe.
O le mau a le Tautua Samoa, tuu atu se isi ono masina ona faatino lea o lenei faiga. O le tali a le Kapeneta, ua toe tuu atu ai le suiga lenei seia mae‘a Mati.

O lona uiga e amata ia Aperila ona pa‘u le aofai o le saofaga e nonō mai ai le faisaofaga, mai i le 50 pasene o le saofaga i le 45 pasene, ma o le aotelega o lea pa‘u e oo ai lava i le 30% le aofai o le faaputugatupe lea a le tagata fai saofaga e mafai ona aitalafu mai ai.
Le tamaitai o loo faauluulu i ai le NPF, le afioga Faumuina Esther Lameko-Poutoa