Unai motu laiti e agai i malosiaga faalenatura

O le isi lea mataupu na laualuga i le fono tele a malo tauatiae a le lalolagi na fai i Samoa, o le itu lea o le tau tuuitiitia o le tupe e alu a atumotu laiti i le suauu o loo faatau mai i fafo auā le faagaioiga o malosiaga e pei o le eletise i totonu o motu taitasi.

E faitau miliona tala e faaalu e tamaoaiga laiti nei i le tausaga auā le faatau mai o suauu mai atunuu o Arapi o loo sau ai. Ae o loo unai le taofiofi o le soona faaaogā o nei suauu auā e palapalā ai le ea o loo mānavaina ma atili ai le malepe o le siosiomaga e pei ona tauave nei e malo laiti ona aafiaga, i le siisii o le sami, o le magoto ifo lemu o atumotu laiti tusa pe o lea e laitiiti le faaleagaina o le siosiomaga mai nei atunuu laiti.

O le fautuaga la ua laugaina uma e taitai o malo laiti faapea paaga poo malo tetele na folasia finagalo i lenei fono, ona pau lava le laasaga e tatau ona uia e motu laiti o le saili o auala faalenatura mo le gaosiga o malosiaga manaomia.
Sa maua le avanoa e asiasi ai nisi o taitai o Malo Aufaatasi ma malo tetele i nisi o nofoaga ua faamautu ai nei suesuega a Samoa mo malosiaga nei. Ua faamautu le tele o suiga ua faia e le EPC, le Malosiaga tau Eletise i le faatutū ai o tioata mo le apoia o le malosiaga o le lā lea ua vaaia i Tanugamanono, o le eletise lea ua tutu faatasi ma afi eletise i Aleisa, faapea ai ma Savaii.

Ua tatala foi i Vailoa i Aleipata i le vaiaso o le SIDS le afi lea ua mafai ona aoina mai ai le malosiaga tau eletise i le savili ma o le atunuu Arapi o le United Emirates na faatupea lea galuega tele, ma e silia i le 300 aiga o le atu Aleipata lea ua amata ona ola ai i lenei malosiaga ua gaosi mai i le savili.
O le tele lava o afi ia o loo faaaogā ai le suauu ua alu lua lava ma le suavai, ma o le tele o le atunuu ua ola ai i lea malosiaga ma le faanaunautaiga ia mafai lava ona aveese le suauu i se taimi lata mai i le agai i luma.

O le faigofie o atumotu laiti ona e laiti ma e faigofie atu ona faasopolia le eletise e gaosi mai i auala nei mo le faagasolo ai o galuega i aso taitasi.
Na faafetaia e nisi o sui usufono o atunuu tetele mai i fafo taumafaiga nei a Samoa ma isi motu o le Pasefika e pei o Tokelau lea ua ola uma lava lana eletise mai i le lā (solar power) ma ua lē toe iai se suauu moomia mo le faatau mai auā ana malosiaga gaosi.
“E le o nofonofo atumotu laiti e pei foi o Samoa,” o le saunoaga lea a le alii Sui palemia o Samoa ina ua talanoaina lenei mataupu.
“E ui o atumotu o le Pasefika e aupito laititi lona sao i le lalolagi i le faaleaga o le siosiomaga, ae o atumotu lava nei o loo ua muamua aafia i suiga ogaoga o le tau ma ua galulue uma lava ina ia taumafai e foia lenei faafitauli”.

O se tasi lenei o galuega o le a folasia i le isi fono a Malo Aufaatasi lea o le a faia i Niu Ioka i le isi lua vaiaso ina ia taumafai ai lava e faamalosia le sao o malo tetele e tuuitiitia ai le fai o galuega ua tele ai le kasa oona e sao i le siosiomaga ma faaleaga ai le ea aemaise le faatopetope ai o suiga leaga o le tau e pei ona vaaia nei i afā fulifao, o tsunami, o lologa aemaise ai o le vevela o le tau ua siisii pea.

O le isi faataitaiga lelei o nei suiga na faalauiloa e Samoa, o taavale tapolo ia na faaaogā e feoai ai sui usufono i totonu o le malae i Tuanaimato, na faaola uma lava i le malosiaga na maua mai i faapalaga o taumafa ma otaota lafoai – biogas.

O se taumafaiga lenei ua faamautu i Tuanaimato ma o le isi lava lea malosiaga ua manatu le toatele i Samoa ua talafeagai lelei auā o se auala o le a faaaogā ai le tele o otaota faapea e ao mai i faletalimalo, o toega o taumafa ma lau o laau e toulu ae e aogā le tuufaatasi lea la ua fafaga ai nei lea foi malosiaga mo le utu ai o taavale.
Motu laiti e manaomia malosiaga faalenatura

Tioata ua faatutū mo le apoia o le malosiaga o le lā lea ua vaaia i Tanugamanono