Ua See le Sa o le Samoa Auckland Council

Ua lē o toe faatali le fono a Samoa i le faifaiaga ma le siisiigata o le toatele sa tau faatalitali i ai le talanoaina ma fuafuaga a le fono.

O le finagalo o le Konesula o Samoa le afioga ia Faolotoi Reupena Pogi, ua laina tutusa ma le finagalo o le afioga i le taitaifono ia Faatili Ugavau Fuaiavalili, ina ia faagasolo pea taualumaga ma fuafuaga a le fono mo le agai i luma, ae soia ma aua le toe taofia ma faatali mo nisi ua na o faamatalga ae lē mafai ona faatino.
E tele ma anoanoai galuega faatino ua manaomia ona faagaioi mo le taimi nei, auā lava le auga ma le faamoemoe na mafua ai ona fausia ma faatuina le fono, peitai o le a avea le faateletelegese o nisi ma auala e taofiofi ai le faataunuuina o ia fuafuaga.

O le faamoemoe foi lea o tamalii ma failauga aemaise le toatele o sui sa taupati atu i le feiloaiga sa faataunuuina i le afiafi o le Aso Tofi na tea nei i le maota Samoa.

O lea feiloaiga sa faamoemoe e talanoaina ai le faavae, atoa ai ma le faalauiloaina o sui taitoafa mai itumalo taitasi, o sui ia mo le komiti galulue e pei ona ioe i ai le fono mai le amataga.
O isi sui e toafā e filifilia mai i le Fono Faufautua muamua sa iai, ma o sui foi ia na auai uma ane i lea feiloaiga.

Sa faapea foi ona mautu ane ma sui e toafā mai le itumalo i Sisifo, faapea sui mai North Shore, peitai o sui mai Manukau e lei auai ane ma e lei mautinoa foi, faapea ai ma sui o Aukilani Tu Totonu.
E ui ina lei mautu ane sui o isi itumalo e pei ona ta‘ua, peitai sa lē mafai ona taofia ai taualumaga o le fono mo le faagaioia o galuega amata.
Ua iai le faamoemoe o le fono o le a usuia ni fonotaga se lua i le vaiaso nei, o le fono a Aukilani i Saute o le a faia lea i le hall a Malaeola i Magele i le afiafi o le Aso Tofi o le vaiaso nei lava.

A o le fono tuufaatasi a Waitakere i Sisifo, o North Shore, faatasi ai ma Aukilani Tu Totonu o le a faailoa i se taimi o le vaiaso nei lava le aso ma le taimi, a ua iai le faamoemoe o le a faaaogāina le hall a Nafanua i Avondale mo lea fonotaga.

O fonotaga e lua ua fuafuaina, o le fia feiloai atu lea o le taitaifono ma lana komiti galulue i tagata ma le mamalu lautele o le atunuu o loo alaala ma papaaao i itumalo taitasi.

O le a faamanino ai foi ma le autū tonu ma le faamoemoe o le Fono a Samoa i le lumanai, aemaise ai le agai atu mo faiga palota o le Super City ua tau lalata mai.

O le Samoa Auckland Council, o le a faapea foi ona ui uma atu ai sui o Samoa ua faamoemoe e tamomoe ma tauva mo le faiga palota o le Super City.

O le tasi lea o anavatau ma manulauti o lenei fono fou ua faavaeina, ina ia filifili tupetoa o Samoa e faaleoina manaoga o ona tagata lautele mo upufai o le aai tele o Aukilani.

E ui lava ina maitauina ma ua vaaia foi faailoilo a nisi o tamalii o le atunuu i luga o le auala ma vaipanoa eseese, ma ua faailoa ai o latou manaoga mo i latou lava e fia tauva ai mo le faamoemoe, peitai e lē toe solomuli ai le Fono a Samoa, mo le tuuina pea o ona sui faatutū mo lea taufetuliga.

O le Aso Lua o le vaiaso nei lava, aso 17 o Aukuso, o le a faafofoga ai i luga o le Radio Samoa, i se talanoaga mai le taitaifono ma sui o lana komiti mo le faalauiloaina o le faamoemoe, ma gaioiga a le fono ua amataina nei.