‘Ua matuā Sa’o le filifiliga o Falefata Hele Ei Matatia e avea ma Ofisa Sili o taaloga ale Pasefika ile 2019’….Palemia

Susuga Falefata Hele Ei Matatia
Susuga Falefata Hele Ei Matatia

Ole susuga Falefata Hele Ei Matatia 34 tausaga le matua ua filifilia nei ele Malo o Samoa e avea ma Ofisa Sili o taaloga ale Pasefika ile tausaga fou lea e talimalo ai Samoa. Na lipotia talu ai ele tatou nusipepa le toe faasalalau ai ole avanoa mo le Ofisa Sili o ia taaloga ona o nisi o vaega na ta’ua ele Kapeneta e tatau ona uia muamua, e aofia ai le lē toatele o nisi o i latou na tusi talosaga faatasi ai ma le telē ole totogi na faasalalau ai.

Ae i suesuega ale tatou nusipepa na maua ai, ole faasalalauga muamua o lea avanoa na filifilia ai ele panel poo i latou na faatautaia faatalanoaga poo interviews se tasi na avea muamua ma faiaoga ale Manu Samoa 15 le susuga Aveau Niko Palamo, peitai e foliga mai na togi i fafo ele Kapeneta, ole toe faasalalauina lona lua ai ole avanoa na maua ai loa ele susuga Falefata Hele Ei Matatia ma talisapaia ai loa ele Kapeneta.

Na ta’ua foi e Aveau Niko Palamo ina ua fesiligia sona finagalo, ole a tatou talia ea na’o mea lelei ae faafefea mea tiga. Oloo ave uma le lagolago a Palamo ile pale mai ai o Matatia ile tofiga lenei. Saunoa Palamo, e lē fia faaalia tele sona manatu ile mataupu lenei, ae momoli ana faamanuiaga mo Matatia ile faatinoina o lana galuega.

Ose tasi o itu oloo popole ai nisi ole atunuu ona ole talavou tele ole soifua o Matatia, ma e leai foi sona poto masani ile tapena ai oni taaloga tetele faapenei mo le atunuu, aemaise ua puupuu le taimi lea ua toe 18 nei masina.

Ae ile tali mai ole taitai ole atunuu le afioga ile alii Palemia na ia ta’ua ai, e lei filifilia e ni vale Matatia, ole Kapeneta foi e 13, ma o nisi o tagata atamamai ma popoto oloo taitaia le atunuu, o nisi foi o i latou oni tagata faipisinisi, ma e iai lona talitonuga, e matuā sa’o lava le filifiliga o Falefata Hele Ei Matatia e avea ma Ofisa Sili o taaloga ale Pasefika ile 2019. Ole susuga ia Matatia ole alo ole faafeagaiga ia Rev. Pisopa ma Petronilla Matatia mai le afioaga o Safata ma Lefagoali’i ile motu tele i Salafai, ae oloo tausinuu ai nei ile ekalesia Metotisi i Faatoia.

Ole susuga ia Falefata Hele Ei Matatia na amata mai ai le soifua a’oa’oina ile aoga laiti a Malisi i Mulivai, sosoo ai ma le aoga maualuga a Sagato Iosefo i Alafua. Ole tausaga e 2001 na a’otauina ai ile Iunivesite Aoao o Samoa ile Papaigalagala, sosoo ai ma le Iunivesite ale Pasefika i Suva i Fiti ile tausaga e 2002 – 2004. Ole tausaga e 2009 na faauu mai ai Matatia ise isi faailoga faapitoa mo le vafealoai ile Iunivesite i Aukilani Niu Sila.

I lona olaga galue, e tele tausaga na galue ai ile ofisa ole Va i Fafo a Samoa (Foreign Affairs), e aofia ai foi ma nisi tausaga na galue ai ile ofisa ole Hai Komesina o Samoa i Ueligitone Niu Sila.

O Tesema ole tausaga e 2016, na tatala aloaia ai i Samoa nei se tasi o kamupani e pulea ele susuga Falefata ma lona aiga, ole Samoa Institude of Sports, ose kamupani e gafa lea ma le faatautaia ai oni polokalame faapitoa mo soo se taaloga ile lumanai, aofia ai ma le aumaia oni sui taaalo iloga ile lalolagi i totonu ole atunuu.

E lei manao Falefata e faaalia sona finagalo ile avanoa ua filifilia ai o ia ele Malo o Samoa, ona o lona taofi se’i fai muamua sana galuega ma faataatia muamua lana aufaigaluega auā le tapenaina lea ole talimalo ai o Samoa i taaloga ale Pasefika ile tausaga fou 2019.

E lei mafai ona maua mai ile ofisa o taaloga ale atunuu pe fia le totogi atoa ole a faigaluega ai Falefata e tusa ai ma le manaoga talu ai ole Kapeneta, ile tatau lea ona tutusa le totogi ole Ofisa Sili o taaloga nei ale Pasefika ma totogi o isi Ofisa Sili mo Matagaluega uma ale Malo e $120,000.00 ile tausaga.