Tuua e Vaasili’ega Iupati le galuega faasalalau

 O le tofa Vaasili’ega Iupati Lagaaia i le ogatotonu ma nisi o le au faigaluega faasalalau a le 2AP
O le tofa Vaasili’ega Iupati Lagaaia i le ogatotonu ma nisi o le au faigaluega faasalalau a le 2AP

O le 22 tausaga o le soifua o le tofa Vaasili’ega Iupati Lagaaia na amata galue ai i le tomai faasalalau i le leitio o le 2AP sa avea ma Matagaluega o Faasalalauga i le tele o tausaga ua mavae, a’o lei toe fetuunai matagaluega a le Malo ma aveesea ai lea matagaluega ae see le pulega o le leitio a le Malo i le Matagaluega o Fesootaiga ma Faamatalaga Faatekonolosi e pei ona iai nei. O Aokuso o le tausaga nei e atoa ai le 60 tausaga o le soifua o le tofa Vaasili’ega ma o le masina lea sa faamoemoe na te tuua aloaia ai lana galuega faasalalau. Peitai o le avanoa na faatalanoa ai le tulafale na ia faailoa ai ua ia lagona o se taimi talafeagai lenei e mafuta lelei ai ma le aiga.

“E manatu lava ia o le taimi lenei o le olaga e faigata ona toe saili se isi laolao e saili ai se isi ituaiga o galuega e masani ai auā ua 38 tausaga o tautua i lenei galuega i le 2AP”. Ou te faafetai foi i le Atua ua ia aumai se tomai ma se agavaa e tautua ai i le atunuu i lenei galuega aemaise sa fesoasoani tele lenei galuega i le tausiga o lo’u aiga”.

O le galuega faasalalau o se tautua na galue ai le tofa Vaasili’ega mai lona talavou ma sa lauiloa ai o ia i le atunuu e le gata o lana galue o se tusitala i le vaega o Tala Fou ae faapea foi i polokalame e pei o tala mai nuu mamao, o faasalalauga i sauniga faale-Malo, aemaise o taaloga ma le tautua faasalalau a’o iai le lala o le leitio i Salelologa na tuusa’o mai ai faasalalauga i tausaga ua tuanai.

Na toe to manatu o ia i aso ma tausaga e tele ua mavae a’o tasi le leitio sa faafofoga iai le atunuu, ona e tele luitau sa feagai ai i le galuega faasalalau auā o aiga uma ma tagata uma i le atunuu sa na’o le pau lea o le auala o fesootaiga tau leitio. “I aso ia sa tatou iai i na taimi e oo lava i lau mafatua pe e te kale i luga o le leitio e matautia faitioga sa aumai ai i nusipepa, auā foi sa na’o le tasi le leitio, ae ina ua tele nei leitio e le o toe mamafa i tagata na vaega auā ua faalēamanaia tele e le atunuu”. “O aso ia e te savali loa i totonu o le potu faasalalau e lagona lava i tino e pei o lea ua ta alu e fai lota faamasinoga e tagata i se tala o le a avatu ae o le mālie foi o na aso o soo se tala lava e avatu e le 2AP o le tala sa’o atoatoa lava lena i le faafofoga a le atunuu”.

Na agai se finagalo o le tofa Vaasili’ega i le tāua ia te ia o le faasinomaga sa tuu atu e isi foi tamalii ma failauga sa taitaia le galuega i aso o lona talavou i le galuega auā o le faaaogaina o le gagana Samoa sa matua ave iai le faamamafa ina ia tausisia e tagata uma i le galuega. “Ou te manatua na aso i nisi foi sa tino matutua i le galuega o latou na sa maua ai le isi tomai tāua i le galuega lenei”.

O le faanaunautaiga o Vaasili’ega ia apo pea e le aufaasalalau le taiala o le galuega auā ua iai tulafono e lima taitaiina ai e le o se galuega e soona tuu saunoa. O le Aso Faraile ua mavae na faamavae atu ai le aufaigaluega a le 2AP i se fiafia mo lea tamalii sa tele lona sao tāua i le atunuu i lana galuega o le taulogologo, faafiafia ma faufautua. O Vaasili’ega e manatua pea i taimi o le louloua o le tau i faasalalauga o taimi o afa fulifao.

O se tasi lea o taimi tāua ia te ia na te manatua pea o le afa o Ofa i le 1990, a’o taumafai e faaleleia pou faasalalau i Savaii na afaina. Na te manatua ai se tasi o faalavelave na fano ai le soifua o se tasi ae afaina i ni manu’aga tuga se tasi o inisinia o le leitio. O lea faalavelave e pei ona ia faamatala na mafuli ai le loli sa ave ai le afi e faaola ai le pou faasalalau i le itu Asau. “O se faalavelave e faagalo gata ona o taimi o le mafatia o le atunuu i le malosi o le afa o Ofa ae aafia ai le soifua o nisi o le au faigaluega.”

E tuua le galuega faasalalau e Vaasili’ega Iupati Lagaaia o loo faauluulu iai le au galulue faasalalau o le 2AP. Ua maua i se molimau faatuatuaina o le faamavaega ma le matagaluega atoa na faia i le Aso Lulu ua mavae na ave ai le manaoga o le pulega i lenei tamalii i le maua pea o lona avanoa e tautua ai pe a maua sona avanoa mo nisi o polokalame o loo manaomia ai pea lana auaunaga e pei o le faatalanoaina o le afioga i le Palemia.