Tu’ioti e le Manu Samoa le Wallabies Ausetalia

Ua fiu tama taalo o le Wallabies e fai se faiga e togafiti ai le ma‘i o le ‘au ina ua ulufia e tama o le Manu Samoa, na oo lava ina toe aami ma tulei faamalosi i totonu nisi o alii fomai ina ua vaai atu ua tigaina le ma‘i, ae talofa e, tasi lava le tala a le Taulasea Samoa, malie Robbie Deans ma le vaega, ua tuai, ua ui le ma‘i! A taoto foi e oti, a tipi e oti!

E faapea le tulaga moni lava na vaaia ina ua faaauau pea osofaiga a le Manu, ma tapuni ai le tele o fuafuaga ma metotia malolosi sa faapolopolo e le alii faiaoga o le Wallabies ma lana ‘au. Na faamaonia ina ua toe autatā Robbie Deans i nisi o ana tama faamoemoeina, peitai e lei tuumāmāina ma e lei fefe i ai le vaai a le Manu Samoa.

O se taaloga sa toe faafoi ai lagona ma finagalo o le toatele o tagata Samoa, i le vaitaimi sa faato‘ā tau amanaia ai le ‘au a le atunuu mai lona amataga. O le fatu ma le lotonuu sa taalo ai, atoa ai ma le mitamita i le avea ma amapasa o Samoa i le taaloga lakapi.
O se tasi o taaloga ua avea o se taaloga aupito matautia lea a le Manu Samoa, ina ua mae‘a ona latou faatotoloina faalua le ‘au tele a Uelese, toe faafefe ma le ‘au a Egelani i taamilosaga a le IRB, le Ipu o le lalolagi.

E lei iai se taimi na tuu avanoa ai le Manu Samoa i le ‘au malosi a Ausetalia, mai lava i le amataga o le taaloga, seia ili le faaili a le laufali ua mae‘a le valu sefulu minute o le taaloga. Na matuā sui atoa e le Manu Samoa le lalolagi lakapi a le Wallabies ina ua faiaina ma toilalo popo i le taaloga faitaulia faava o malo i le afiafi o le Aso Sa ananafi.

Na oo lava ina toe tamomoe i totonu le isi vaega o tama faamoemoeina a Ausetalia, ina ua vaai atu le alii faiaoga o mea masei faiga a tama o le Manu.
O se faia‘ina lē fiafia le malolo o Ausetalia, ona talu ai sa leai so latou manatu, o se tulaga faapea o le a oo i ai le taaloga ma le Manu.
Ae mo le Manu Samoa, o se amataga lelei ma le tāua lea o le a sauni atu i ai mo le Ipu o le Lalolagi. Aemaise ai o le talafaasolopito lava ia i le va o atunuu e lua ma ua lakapi e lua, o le faato‘ā ea lea o le pologa o le Manu Samoa i le ‘au a Ausetalia.

O le taimi mulimuli sa fetaui ai ‘au e lua, sa manumalo ai Ausetalia i ‘ai e 74 i le na o le 7 a le Manu Samoa. Ae o lena foi taaloga, sa matuā faigata ona saili e le Manu Samoa le laina sikoa ma iu ai lava i le na o le faatasi ona kolosi e le Manu le laina a le Wallabies.

Peitai o le taaloga faato‘ā mavae atu nei, ua lē faatasi, ae ua faafā ona oo osofaiga a le Manu, ma sopoia le laina ma le fatu o Ausetalia. O le manumalo o le Manu Samoa i le malae tupito o le Wallabies, ma totonu o le laueleele o Ausetalia, ua o se feau momoli lea mo soo se ‘au lakapi lava a le lalolagi, e faailoa ai le lē fefe ma le lē solomuli o le Manu i lana malaga taamilo o loo faagasolo nei.

E lē faatusatusaina le 180,000 o le faitau aofai o tagata Samoa, ma si tamai atunuu laititi e tau lē iloa i le faafanua o le lalolagi, ma le faitau miliona o tagatānuu o atunuu tetele e pei o Ausetalia, Aferika, Peretania ma Niu Sila.

Peitai o le taaloga e fai i le fatu ma le lotonuu o alo ma fanau a le atunuu, ma e lē gata i le lakapi ma le ‘au a le Manu Samoa, ae faapea foi le tele o isi taaloga ma taleni eseese ua faatinoina.

O se tasi o tusitusiga i le faaiuga o le vaiaso lava na tea nei, o loo ta‘ua ai le finagalo o le alii faiaoga o le ‘au a Aferika e faapea, o le a lē filifilia ana tama taalo numera tasi mo le taamilosaga a le Tri Nations e pei ona tapena nei i le va ma Ausetalia ma Niu Sila.

O le manatu o le alii faiaoga a Aferika, o lana best faato‘ā faatamomoe lava i le Ipu o le Lalolagi pe a faataunuuina.

Ua toe faaopoopo i le finagalo o le alii faiaoga a Aferika se isi manatu fou, ma ia faailoa ai e faapea, o le isi lea tulaga o loo ua taofiofi ai ana tama numera tasi faato‘ā faaaogā mo le Ipu o le Lalolagi, ona o le sauni e faafetaui tau‘au ma pue malolosi a tama o le Manu Samoa.