Totogi NPF ale ‘au tau ‘apu

E na’o le ‘au tau ‘apu e tusa ole 565 tagata Samoa o faigaluega mo le Mr Apple i Niu Sila, e amata atu ile faaiuga ole masina nei o Fepuari ona totogi a latou lafoga NPF i Samoa.

Ole vaiaso talu ai na iai le Minisita o Labour, Lautafi Fio Selafi Purcell ma se vaega ole aufaigaluega ale malo atu i Samoa nei, mo se feiloaiga faapitoa ma le pulega ole Mr Apple.

Ina ia amata ai ona toesea mai lafoga a tagata tau ‘apu Samoa mo a latou lafoga ole NPF. Oloo faapena foi ona avanoa lea faiga mo isi kamupani oloo latou faafaigaluegaina tagata Samoa i Niu Sila.  O isi oi latou ole aumalaga lea e aofia ai Komesina o Fefaatauaiga a Samoa i Aukilani, Dr Fonoti Fuatai, Lemalu Nele Leilua, ma le sui sooupu atu i Samoa, mo le polokalame lenei, Susuga Fuatino Taituuga-Savaiinaea.  O lea fuafuaga tāua e pei ona ta’ua ele pepa o faamatalaga mai le malo, e tele ai lava se faamanuiaga e maua ele ‘au tau ‘apu, mai le pulega o lafoga a tagata faigaluega i Samoa, NPF National Provident Fund (SNPF).

E aofia ai le tupe ale tagata totogi lafoga e maua pe a maliu, $5,000 tala e ese mai tupe maua ta’i tausaga, o faamanuiaga e lē ititi ifo ile 4 pasene o lau lafoga ua iai.  Ua tilotilo foi le malo, i nisi laasaga poo atinae e tagata o galulue ai i lenei polokalame ile taimi e toe foi ai i Samoa.  Ina ia agavaa ai i fesoasoani tupe mai le polokalame mo pisinisi laiti ale Small Business Enterprise Center poo le faletupe ale Development Bank o Samoa, e amata ai se pisinisi, ile uma ane ai ole taimi e galue lē tumau ai ile polokalame lenei a Niu Sila.

Ole asiasiga ale alii Minisita, Lautafi ma lana aumalaga a’o iai i Niu Sila, ua latou asia ai kamupani o faafaigaluega faavaitaimi ai o tatou tagata, pei ole Hawkes Bay Region, Nelson ma Tauranga.  Ua lagona ai foi leo o viiga lelei o tagata faigaluega mai Samoa i lenei vaitaimi.

Ole tausaga e 2007 lea na amata mai ai ona la’u a tatou tagata e galulue faavaitaimi ai i Niu Sila, i galuega totō laau, ole faatonutonuina ma le tausiga, ole seleselega ma le faopusaina, mo kamupani ua agavaa i na auaunaga.

E nofo ai le tagata faigaluega i Niu Sila, e oo atu ile fitu masina, ma sili atu foi, e fua lava ile manaoga ole faipisinisi.

Ole ‘auga ole polokalame ole RSE ina ia avatu avanoa faigaluega mo tagata ile Pasefika i lea tausaga ma lea tausaga.

Peitai e afua mai le avatu o tagata mai atumotu, pe afai ua lē mafai ona maua ni tagata e faamalieina ia avanoa faigaluega i totonu o Niu Sila.   Ma ua faatapulaaina ai ile 10,500 avanoa faigaluega ile tausaga.

O avanoa ia e aofia ai ma tagata faigaluega mai le Pasefika, e fua lava ile manaomia ai e faipisinisi a Niu Sila.

Ua faamauina le atili mafana ai ole sootaga ale malo o Niu Sila ma Samoa, e ala ile polokalame lenei, ua avea ai Samoa ma atunuu, e lona tolu iai le toatele o ana tagata faigaluega faavaitaimi.  E oo mai ile taimi nei oloo lona tolu pea Samoa ile toatele o ana tagata faigaluega, ile silia ma le 1,600 oi latou o maua totogi faatusa ile na’o le 600 na iai ile sefulu tausaga talu ai, ole tau amatamata maiga ole polokalame.

  O faamanuiaga vaaia i Samoa nei, mo aiga oi latou o faigaluega faavaitaimi, ua nonofo i fale palagi, ua tofu taavale, ua matamata TV, ua lavalava lelei, ma siitia soifuaga o aso uma.