Toe iloilo le Faavae ole Iuni Lakapi a Samoa

Ole amataga ole vaiaso na tea nei na fono uma ai itutino ole Iuni Lakapi ale atunuu e talanoaina ai le toe faia lea oni teuteuga ile Faavae ole Iuni Lakapi a Samoa lea ua silia ma le 10 tausaga. Na tumutumu ai sui o Iuni Lakapi faaitumalo faatasi ai ma le komiti faafoe ole Iuni Lakapi, aemaise ole auai mai ai ose tasi o sui ole fono faatonu ole Iuni lakapi ale lalolagi le World Rugby.

Ose tasi o itu ole teuteuga ole faavae na umi lava se taimi o talanoaina ni ona suiga, ole faaitiitia lea ole fuainumera o sui ole komiti faafoe poo Board Members. Ile komiti faafoe lava ia ale Iuni Lakapi a Samoa e 15 ana sui auai faatusa atu i sui ole komiti faafoe ale Iuni Lakapi a Niu Sila e na’o le to’a 9, ae pito sili ona toatele atu faiaoga ma sui taaalo ole Iuni Lakapi a Niu Sila nai lo Samoa.

Ole suiga lenei e lei logolelei i finagalo o sui ole komiti faafoe ale Iuni Lakapi ale atunuu peitai na ta’ua e le ofisa sili ia Faleomavaega Vincent Fepulea’i, e tasi lava le naunautaiga o nei suiga ina ia lelei le lakapi a Samoa. Ma ose vaega mulimuli lenei o reforms ale Iuni Lakapi e tauala mai ise fautuaga mai le World Rugby.

I aiaiga la mo le suiga lenei i sui ole komiti faafoe, e na’o le toalua lava sui mai Iuni Lakapi faaitumalo a Upolu ae tasi mai Savaii, o isi sui e toatolu e tatau ona tusi talosaga atu ona filifili ai lea ele komiti faafoe nisi e iai le tomai ma le agavaa ile itu tau accounts, ole marketing ma se loia.

O sui foi nei e tatau foi ona iai i totonu se tamaitai. O nisi suiga tele ole a aofia ai ile teuteuga lenei, ole aveesea lea ole sui taitaifono, e lē toe iai se failautusi ma se teutupe ae taatia uma galuega nei e faatino ele Ofisa Sili ole Iuni Lakapi ma lana aufaigaluega. E lē toe saofai ai foi i totonu ole komiti faafoe se Peresetene ma le sui Perestene ole Iuni Lakapi. E iai le talitonuga ole tatou nusipepa e toatele sui ole komiti faafoe o iai nei ole Iuni Lakapi latou te lē talia gofie teuteuga nei ona ole avanoa ua o latou maua e saofafai ai i tonu fai ale Iuni Lakapi. Saunoa Faleomavaega, e matuā manaomia lava ele Iuni Lakapi nisi tomai ma agavaa faapitoa e faufau ai le sa ole Iuni Lakapi mo le faamoemoe e tasi ina ia manuia alo ma fanau o taaalo lakapi ai mo Samoa.

Ose tasi lenei o komiti faafoe e tele ina sasa pala ele social media pe a oo ina faaletonu faaiuga o taaloga a aulakapi a Samoa, e faapea mai nisi ua tatau ona faamalolo uma sui ole komiti faafoe e ui e lē o taaalo lava i latou nei i luga ole malae. Ole tausaga foi e 2011 ile Ipu ole lalolagi na samala ai ele lipoti ale kapeteni talu ai ale Manu Samoa 15 Mahonri Schwalger le tafafao ai o sui ole komiti faafoe ole Iuni Lakapi e faaaogā ai tupe ale Iuni Lakapi.

E iai le talitonuga ale tatou nusipepa e tusa ai ma suesuega na faatino, ua telē lava le suiga ua iai nei le faatinoina o galuega ale Iuni Lakapi aemaise lava ile faaaogāina tatau o tupe. Ta’ua foi e Faleomavaega, talu mai lava ona tulai mai le latou pulega fou o iai nei, e leai lava se gau ale Iuni Lakapi o toe iai, ae maua lava polofiti i tausaga taitasi peitai o tupe o nei polofiti oloo tele ina faaalu e togitogi ai aitalafu tuai ale Iuni sa iai.  O teuteuga uma na lotea ile fonotaga talu ai, ole a tapena mai ai nei ele sui ole World Rugby se pepa e toe talanoaina ise fonotaga faapitoa mo le isi 6 masina ile lumanai pe pasia ai. Ile komiti faafoe lava ia ale Iuni Lakapi o iai ile taimi lenei, oloo taitaifono ai le afioga ile alii Palemia, Tuilaepa Sailele Malielegaoi, sui taitaifono ai Matafeo George Latu, failautusi ai Namulauulu Leota Sami Leota, ae teutupe ai Vui Lance Lameko. Ole tofiga ole Peresetene oloo umia lea e Su’a Peter Schuster, ae sui peresetene ai Tauloa Lui. I teuteuga ua taatia nei mo se suiga, e na’o le tasi lava le tofiga tuai ole a tumau pea lona nofoa ile komiti faafoe, e na’o le tofiga ole Taitaifono lea oloo umia nei ele afioga ile alii Palemia ae ole a leai uma isi tofiga e pei ona iai ile taimi nei.