Toe foi le Hokule‘a i Hawaii

Ua faafetaia e Nainoa Thompsen o lē na faatuina le aiga folau o le atu afioga mamalu i le Ao o le Malo o Samoa, Afioga Tui Atua Tupua Tamasese Efi, i le taligamalo na feagai ma le tamā o le Atunuu ina ua taunuu mai lea vaega o le aiga Folau a le Atu Polenisia o vaa e lua na faapea ona malaga mai i Hawaii, o le usugafono e unai le puipuiga o le siosiomaga o le sami aemaise i le vasa Pasefika. O le oo mai o lenei aumalaga toatele na momoli mai ai foi ma le latou lagolago i le feagai ai o Samoa ma le taligamalo na feagai ai ma le SIDS.

Faaalia e le afioga i le Ao o le Malo, o le faiga lava lea o tu ma aga a le aiga Polenisia, o le ā lava le faalavelave tele e feagai ma lea atumotu e faaali le lagolago, o le fesootaiga faaleaiga lea e lē mafai ona aveese mai i le afe ma afe o tausaga ua tuanai, ma o lana faafetai lea ona o le fesootaiga lenei ua mafai ai ona tutufaatasi tagata o le Pasefika e unai nisi o mataupu ua aafia ai atumotu aemaise o ogasami o le Pasefika.

E latalata i le to‘a 30 i latou na malaga mai i le auvaa lenei ona o le manaoga ina ia tele se leo o le au folau e faaali ai i taitai o le lalolagi le galuega tele o loo fai nei o le folau i soo se itu o le Pasefika ma le lalolagi e tala‘i le tāua o le mamā o le vasa Pasefika ma puipui mai i le tulai mai o le tele o le mau faafitauli i le lafoai ai o otaota oona, ma o le feau lea ua tuu atu i le fono lenei a taitai o le SIDS.
Ua faapea foi ona ofo atu ai ma le tomai i folauga e lē o faaaogāina ai ni masini ma ni tomai faaonapo nei. O tu ma aganuu a le Pasefika ua unai i lenei galuega ua faia e le Hokule‘a ma isi vaa folau o le Aiga Folau a le atu Polenisia.

O Samoa lava ia o lana vaa o le Gaualofa, ma o lea foi ua sauni e agai i Ausetalia mo se fono a le aiga folau lenei e aofia ai ma le vaa o Niu Sila, o vaa a Ausetalia, le Atu Kuki atoa ai ma isi vaa o le Pasefika. E lua fiafia na faaafe ai e le Ao o le Malo le Hokule‘a ma valaaulia ai nisi o taitai o malo o Amerika, Iapani, Saina ma atunuu i Europa.

E lua vaa na agai mai i Samoa e taitai mai e le Hokule‘a – ae sa iai foi ma le Hikanilia. O le mae‘a o le faamavaega i luga o le oneone uliuli o le ala laupapa o le Vaisigano na agai ai loa vaa ia e lua mo Tokelau, agai ai i Amerika Samoa, Tonga ma Niu Sila a o lei faaauau atu i Ausetalia i le faatasiga tele lea ua fuafua uma i ai vaa o le aiga folau o lenei itulagi.Lana Afioga i le Ao o le Malo ma lana Masiofo ma sui o le Hokule‘a

Le Palemia o Samoa ma Tupua Ban Ki Moon i luga o le Gaualofa

Le vaa o le Hokule‘a ao iai i Samoa