Toatasi le Samoa na maua le faailoga taualoa ale Council Porirua

O i latou na maua faailoga taualoa faapitoa “Civic Award” mai le Council ma le Pulenuu o Porirua. E toatasi le Samoa e filo ai na ole olomatua mai le Samoa Times
O i latou na maua faailoga taualoa faapitoa “Civic Award” mai le Council ma le Pulenuu o Porirua. E toatasi le Samoa e filo ai na ole olomatua mai le Samoa Times

Ole po ole Aso Gafua 26 o Setema 2016, na faatumulia ai le maota ole Pataka ile taulaga i Porirua mole tufaina o faailoga taualoa ale Pulenuu o Nick Leggett faapea le Council.

E toalima i latou na maua faailoga taualoa i pine ma tusipasi, ae toafitu i latou na maua na o tusipasi mole tautua i itu tau ile faaleleia ole soifua o tagata ile soifua maloloina, faamaopoopoina o kalapu mole lelei o taaloga mo tupulaga o Porirua, faavaeina o faalapotopotoga mole tausia lelei o tagata matutua male asiasi atu ia i latou i totonu o nofoaga o tagata matutua, le faaleleia ole itu tau fesootaiga ile faatekonolosi i totonu o Porirua male foaia o masini mo aoga oloo maulalo le tulaga tau tupe, aemaise o suesuega mole gasolo lelei o tamaiti Pasefika mai Aoga Amata agai atu i Tulagalua.

Ua lē gata ai iina ae o lo latou taulamua ile faaleleia ole gagana ma aganuu Maori faapea male tautua i soo se tasi mole faamaninoina o nei vaega uma e lelei mole silafia lautele o tagata. E toalima la i latou na maua faailoga taualoa i pine ma tusipasi, e toatasi le alii Maori, toatasi le tamaitai Samoa, male susuga ia Graham Kelly (palagi) sa fai ma faipule ole malo ole Leipa i aso ua mavae male isi toalua o tamaitai papalagi. Ole isi toafitu na latou mauaina tusipasi e tusa o a latou foi galuega lelei ile tautuaina o tagata lautele.

Na maua ai ese tasi o tatou tina Samoa, Le‘autuli‘ilagi Taotua Malaeta Faasapisapi Sauvao le faailoga taualoa (Civic Award) pine male tusipasi, ona o lana tautua i tausaga e tele i itu tau suesuega (research) ma tulaga tau aoaoga i tupulaga o Porirua ma Niu Sila atoa ile faatāuaina o tauvaga o tautalaga ile gagana Samoa ale fanau mai le Tausaga 5 e oo atu ile Tausaga 13.

Ua faapea foi lana tautua i tausaga e tele ile aai o Porirua e fesoasoani mole faamaonia o pepa ale malo i lona tofi ole Lesitala o pepa faalemalo (Justice of the Peace), aemaise o ona tofiga faalemafutaga a Tina Aoao ole Perepereane male faafailautusi ma a‘oa‘o fesoasoani  e tautua ai lana ekalesia Perepereane mo tagata Pasefika i Porirua.

O ia ole sui faavae ole faalapotopotoga ale fono faufautua Pasefika mai le tausaga 1986 na talanoaina male komiti Maori male Board le faatuina ole Politenika a Whitireia New Zealand, lea oloo ua tele tagata ua iu mai ai ma faailoga ole atamai i galuege eseese.

Ole tautua masani foi ua leva tausaga ona tusi tala ile Samoa Times, ma ose galuega fai fua mole tautuaina o tatou tagata Samoa.