Teena le finauga a Nanai Tokuma i fanua i Sogi

O le tamā matua susuga Nanai Tokuma ma lana loia le susuga Pa’u Mulitalo Tafaogalupe i se ata sa pueina i ni tausaga e lei mamao atu a’o tapena le talosaga a Nanai ma lona aiga e finau ai se vaega o fanua i Sogi o loo alala ai
O le tamā matua susuga Nanai Tokuma ma lana loia le susuga Pa’u Mulitalo Tafaogalupe i se ata sa pueina i ni tausaga e lei mamao atu a’o tapena le talosaga a Nanai ma lona aiga e finau ai se vaega o fanua i Sogi o loo alala ai

Ua le manuia le finauga a le tamā o Nanai Tokuma o Sogi ma Ueligitone i Niu Sila, ma isi o lona aiga e pei o Aiga Tokuma, Talafulu Tokuma, Talalupe Tokuma Sanele, Taualofa Tokuma Timo ma Cizzy Tokuma o Sogi.

Sa autu le talosaga na faaulu i le faamasinoga maualuga i se vaega o fanua o loo i Sogi o loo faamautu ma nonofo ai le aiga i le silia i le selau tausaga talu mai taimi o pulega a Siamani ma Niu Sila i Samoa. Na tapena le mataupu lenei ina ua oo atu le savali a le Malo e ala i le Faalapotopotoga o Eleele o Samoa le Samoa Land Corporation i aiga uma o loo nonofo i fanua o le Malo i Sogi e siitia atu i fanua faatau o le Malo i Falelauniu.

O faamaumauga a le faamasinoga maualuga ua folasia ai e faapea o le tuuina atu o le talosaga sa finau ai le itu talosaga poo le itu tagi o eleele o loo nonofo ai i Sogi o a latou meatotino. O Turore Tokuma ma Ulalemamae Leiataua e toafa le la fanau e aofia ai Nanai Tokuma.

Na molimau Nanai i le faamasinoga o lona tuaa (tamā) sa faigaluega o se avetaavale i le Komesina o Eleele i Samoa e ta’ua o le Crown Estates o lona suafa o Percival Ernest Patrick. Na faaalia e Nanai i lana molimau tusitusia o le afioga Mata’afa Faumuina Mulinuu II a’o avea ma Palemia o le Malo Samoa sa ia foai atu le fanua mo ona mātua e avea o se latou meatotino.

O se foai na tuu fofoga atu i lona tuaa e pei ona molimau Nanai. Ina ua suesueina mau o le talosaga e na’o Nanai Tokuma le molimau na valaau ae o isi o loo iai suafa i le tagi e lei faia ni molimau. O le molimau lava la a Nanai na faamoemoe uma iai le finauga a le itu tagi. Ina ua faia lana mau tuu fofoga na suia ai le molimau a Nanai e pei ona faaalia i le faaiuga tusitusia.

Na ia ta’ua ai o se tasi o aso na o ai ma ona mātua i Lepea a’o alala ai Mataafa. Peitai o le taimi lea o lona mātua poo le va o le 12 i le 13 tausaga. E lei ta’ua i le molimau a Nanai pe sa iai se saunoaga a Mataafa i le feiloaiga lea e faatatau i le fanua i Sogi. Sa fesili iai lana loia ae o lana tali o ia sa i fafo e lei faalogo i ni tala o le feiloaiga ona o tu ma aga masani ia a Samoa e sa ona oo tamaiti i mea o loo fai ai tala a tagata matutua. O se finauga foi na oo ai le faamatalaga a le molimau i le molia o lona tamā i le fasioti tagata faamoemoeina ona o le maliu o se alii Saina faipisinisi. O lana molimau e faapea na faamaonia le moliaga o lona tamā ma faasala ai i le oti i le sisi o le ua (sei tulou). Na faaalia e Nanai o le aso o le a faatino le faasalaga ae oo atu ni alii Saina se toalua ma taofi le faasalaga ona e lē o lona tamā na faia le solitulafono ae o alii Saina ia e toalua.

O le sootaga o lea vaega o lana molimau ma le feiloaiga a ona mātua ma Mataafa i Lepea ua faaalia e le faamasinoga e matua leai se sootaga i le autu o le talosaga a Nanai Tokuma ma lona aiga e uiga i le fanua. E oo foi i se tapenaga e faamaonia atili ai e pei o ni faamaumauga o le fuataga o le fanua ma ni seleni na faaalu i le tanuina ma le faamamāina o le fanua i le amataga faatoa nofoia e lei tuuina atu e Nanai ma lana loia.

O le vaega e lesitala ai fanua i le Matagaluega o Puna’oa Faanatura ma le siosiomaga sa faasaga iai le talosaga. Sa tuuina atu e le matagaluega faafanua ma faamaumauga uma o loo faamauina ai o le aofaiga uma o eleele i Sogi e 50 eka. Na umia e se tagata mai fafo ia eleele i taimi o pulega a Siamani. Na toe umia e le Malo i taimi o Niu Sila seia oo ina tuuina aloaia atu ia eleele o Fanua o le Esetete Tausi i le Malo o Samoa ia tutoatasi. O faamaumauga lava ia o fanua o loo iai pea i le taimi nei. I le iloiloga atoa o mau a le itu talosaga ma le itu na faasaga iai le tagi na taunuu ai le faamasinoga i le teena o mau uma na tuuina atu e Nanai Tokuma ma lana loia ona e leai se faamaoniga aemaise o molimau o tala na faalogo iai Nanai a’o itiiti o ia seia oo mai i le taimi na tapena ai le talosaga e faaulu i le faamasinoga.

Mo le silafia e le atunuu o se mataupu muamua lea ua oo i le faamasinoga ua finau ai e se aiga i Sogi eleele ua mae’a ona iai le finagalo o le Malo e faasee ese aiga uma o nonofo ai ona o fuafuaga o atinae e fia faaaogā iai le eleele o le Malo. O loo iai pea nisi o aiga o loo nonofo ai e lei logosaia le finagalo o le Malo e siitia atu i Falelauniu ua maua ai o latou fasi fanua tai kuata eka e faatau ma umia o ni eleele umia saoloto poo freehold lands. O nisi aiga ua siitia iai ma ua togitogi o latou fasi fanua.