Tausinio ia pale, lalago faatasi le filiga

“Tausinio e saili faalumaga i le Manuia”

A aunoa le tama poo le teine aoga ma le loto tausinio ma le mafaufau tausinio, ona lē taunuu lea i manuia o le soifuaga. Auā o le loto tausinio ma le filigā, tauivi ma finafinau e unaia le gaioi, galue ma le magafagafa.

O le loto tausinio foi e pulea le faapalapala, le paie, le fiu gofie ma le musua. A o ai se matua alofa e tuufau sana fanau ia iu i le ua falōlō, ae amuia se matua ua oo i lona toe taimi ua na mautinoa ua Pale le fanau i Manuia.

Ua logo i tino matagi lelei auā o lele ua susulu atili le malamalama o le lamepa o le gagana o itu tau a‘oa‘oga, e tusa ai ma le malaga asiasi mai a le tamaitai pule sili ia poo le faaao (CEO) o le Matagaluega o Aoga, Taaloga ma Aganuu, Afioga Galumalemana Nuufou Petaia, lea o loo iai nei i Kalaiesetete mo nai aso.

O le faagasologa o le polokalame lea ua maua ai le avanoa o Galumalemana e asia ai le Iunivesite o Canterbury, lea e ese le toatele o alo Samoa o aotauina ai, ma o lea foi nofoaga o loo ola ai pea tulaga vae o le tamaitai pule auā o i totonu na fofoa atu ai lona faailoga faafaiaoga i le 1975 faatasi ma lona faailoga Bachelor of Science in Zoology i le 1977.

O le afiafi o le Aso Tofi, 1 Iulai 2010 na faatasia ai le toatele o tupu ma e‘e o le atunuu o ē ua mafai ona auai, faletua ma tausi, o tagata faigaluega mai matata eseese o le malo, sui o kamupani ma ofisa aemaise o tupulaga fanau a‘oga ma i latou o loo aooga i le Iunivesite i le fia faafofoga foi i le auga o aute.

O lenei faatasiga sa faia i totonu lava o le a‘oga, sa muai amatalia i le taulaga faafetai na taitaia e le Afioga Patele Paulo Filoialii, o pese na saunia e le mafutaga a alii ma tamaitai Samoa o le Iunivesite ma o le faletua o Liz Keneti , o le taiulu o le UC Pacific Development team sa nafa ma le faatautaia o le polokalama i lea afiafi.Na saunoa faafeiloai le fetalaiga Lealiiee Tofilau Tufulasi Taleni, sosoo ma le saunoaga puupuu a le Vice Chancellor Dr Angerill ona faafofoga loa lea o le aofia i le saunoaga autu o le afiafi, mai le tamaitai pule sili o Galumalemana.

Na faaalia e ia lona agaga faafetai i le susuga i le alii Palemia o Samoa faapea Hon John Key mo le avanoa ua ia maua e feiloai ma talanoa ai i ta‘ita‘i ma faauluuluga o soo se matata tau a‘oga i Niu Sila.

Ua tele se lesona aogā ua ia afifiina ma noanoa auā se aogā mo fanau i Samoa, aemaise ai o lona tilotilo i nisi itu tāua poo ni avanoa e faamalosia ma faatupulaia ai pea le soifua tinou o fanau a‘oga i Samoa.

E lē gata i lea o le faamalosia pea o le faiga paaga a Canterbury ma le Matagaluega o Aoga, lea e pei ona iai sikolasipi mo le faailoga o le Masters o loo faatupeina atu e Canterbury, na ia faaalia foi o loo tele pea se galuega fia faaleleia i totonu o a‘oga ae e utiuti pea le itu tau seleni, ma faaalia ai o pili o tamaiti o loo totogi e le Grant scheme, ae o mātua lava ma alalafaga o loo faatupeina le tele o isi itu pei o togiga.

Na ia faamamafaina le ola filigā ma le tinou o le tamaititi e a‘oga, e faapei ona tāua o faiaoga i totonu o potu a‘oga ua faapena foi i le pitolaau a mātua ma le community ina ia unai fanau i le a‘oga, o le anofale lea o se faleaoga.

Na saunoa luitau foi Galumalemana i fanau Iunivesite ua lalata ona faauuina, ina ia faamolemole ia foi atu i Samoa e galulue ai, o loo manaomia tele ni faiaoga aemaise lo latou tomai e faasoa atu mo alo ma fanau o le atunuu.

Na tatala le laulau mo nai fesili, ma sa faaalia le tele o fesili tāua ae maimau pe ana tele se taimi faaavanoa o le tamaitai pule ona sa maitauina le pisi tele i ana polokalama fuafuaina ma le utiuti o le taimi tuuavanoa mai, ia ae sa faamalieina lava le aufaafofoga i lea afiafi.

Na faapea ona feiloai atu Galumalemana i le alii Palemia o Niu Sila i lana malaga lenei faatasi ai ma le asiasi atu i nisi o a‘oga i totonu o Kalaiesetete, ma maofa ai i le tele o alaga‘oa a nei a‘oga ae talofa e, i nai a‘oga i Samoa o loo taumafai pea e ala i tupe faameaalofa ma nai aisiga foi e ala i le alofa faasalafa.

Na faaiuina le faatasiga i le tatalo faamanuia na saunia e le Afioga Patele, ma tauaao ai foi se meaalofa mai le Iunivesite mo le faigamalaga, ona faauma ai lea i se taumafataga māmā sa paleni lelei mo le malulu o le tau.