Taunuu manuia le fonotaga mo tupulaga Pasefika a le UPCoV

E lei faigofie le tuufaatasia o le faamoemoe na feagai ma le faalapotopotoga a le United Pacific Council of Victoria ona o le naunau ina ia taunuu manuia le anavatau mo tupulaga talavou Pasefika i Melepone i Saute. Na tele matagaluega a le malo aemaise o City Councils eseese, faapea faalapotopotoga o galulue mo autalavou a atu motu eseese, atoa ai ma le tele o ekalesia ma asosi o taaloga o taaalo ai alo ma fanau Pasefika i le aai, faapea foi pule o aoga maualuluga ma kolisi sa talosagaina ma valaaulia mo le fonotaga.

O le manatu autu, ia maua se fesootaiga vavalalata a faalapotopotoga uma nei, ma faasoa ai lagona ma tomai mo le faaleleia atili o auaunaga faaalualu mo tupulaga Pasefika, aemaise lava o itu tāua e lua na faamamafaina, o aoga (education) ma tupulaga molia i le tulafono (youth justice).
O le silasila a le UPCoV, o loo tufi taufao e le tele o isi tupulaga talavou avanoa lelei ma manuia mai le malo ma matagaluega na valaaulia, ae o loo vaai maualalo lava i tupulaga Pasefika, na tuufaatasia ai le fonotaga lea e momoli ai ma faaleo le talosaga ina ia faamolemole amata ia ona amanaia ma tuuavanoa ane mo nai alo ma fanau a atumotu. E tali tofu atumotu o le Pasefika ma sui o loo i le komiti faafoe a le UPCoV, o le taitaifono o James Henry o le Atu Kuki, sui taitaifono o le tamalii Samoa afioga ia Fuaialii Anthony Sofe, ma se tasi foi tamalii Samoa o loo fai ma faufautua mo tupulaga (youth advisor) le susuga ia Temese Leilua.

O nisi o matagaluega a le malo na auai o le ofisa o soifua maloloina, ofisa o leoleo, ofisa o faamasinoga mo fanau, faalapotopotoga e nafa ma fualaau faasāina ma ‘ava malosi, na auai foi sui o le Melbourne Storm ma le tele o Pulenuu mai itumalo eseese.
E silia ma le selau luasefulu le mamalu na auai i le fonotaga, na faigofie ona o latou taliaina ma faatāua le anavatau, ona o le toatele o sui mai atumotu eseese na aofia ma galulue faatasi mo le faamoemoe, e pei ona saunoa nisi, e leotele ma malosi le mataupu i le tutufaatasi o le Pasefika atoa, nai lo le toso lava o le pitolaau a le atunuu ia.

I le mae‘a manuia ai o le faamoemoe i le Aso Faraile aso 25 o Iulai i le pitonuu o Dandenong, ua a‘e ai se finagalo o isi itumalo ina ia tuufaatasia ni fonotaga faapenei i tulimanu uma e fā o Melepone, auā ni avanoa manuia mo tupulaga Pasefika.
Le mamalu o sui o faalapotopotoga a le malo na auai i le fonotaga

Nisi o sui o matagaluega eseese na auai i le fonotaga