Tatala avanoa mo le Kuota a Samoa ma le Pasefika

O le asō, aso 4 o Aperila lea ua tatala aloaia ai avanoa mo le lesitalaina o suafa o i latou uma o loo fuafua e fia saili ni avanoa mo le se‘i e pei ona masani ai, poo le Kuota lea e faia i tausaga uma, mo Samoa ma isi foi atumotu ua filifilia o le Pasefika. E toe tapunia lenei avanoa mo le lesitalaina o suafa i le se‘i i le faaiuga o le masina lava lenei.

O atunuu o le Pasefika o loo aofia i lenei fuafuaga, e iai Samoa, Toga, Tuvalu ma Kilipati. O le polokalame lava lenei a le Matagaluega o Femagalaiga a Niu Sila lea e talosaga ai tagata mai nei atunuu o le Pasefika, mo ni avanoa e faamaonia ai lo latou nofomau i Niu Sila, i lalo o le polokalame o le 2011 Samoa Quota (SQ) ma le Pacific Access Category (PAC).

E pei ona silafia, o le Kuota a Samoa o loo faatagaina ai le aofaiga e 1100 tagatānuu Samoa e mafai ona talosaga mo avanoa nofomau, e oo atu i le 75 tagatānuu Kilipati, 75 tagatānuu Tuvalu, ma le 250 o tagatānuu Toga.
O se fuafuaga e faagasolo i tausaga taitasi i le va o Niu Sila ma nei motu o le Pasefika. O aiaiga o lenei avanoa, e tatau i le tagata o loo autū i le talosaga, ona iai sana galuega ua maua ma faamaonia o le a faigaluega ai, mai se falefaigaluega i Niu Sila.

E pei ona ta‘ua e le faauluuluga o le Ofisa o Femalagaiga a Niu Sila, Nigel Bickle, o nei polokalame o se faailoaga lea o le sootaga vavalalata ma le faapitoa i le va o Niu Sila ma Samoa, faapea foi isi atunuu ia o le Pasefila. O le fautuaga a le alii taiulu, ‘E lelei pe a vave ona faatumu ma tuu i totonu pepa talosaga mo nei avanoa e i latou uma ua mafaufau e fia faaaogā nei avanoa e malaga mai ai i Niu Sila.

E manaomia foi ona faamautinoa ua lelei ona faatumu na pepa taloasga, aemaise le tupe o loo moomia ona totogi mo le lesitalaina’.
O loo faamanatu mai foi le tatau ona faamautinoa e le tagata o loo faia le talosaga, ia tusi uma i lalo igoa o tagata taitoatasi o lona aiga totino lea o loo fuafua e tatau ona latou malaga faatasi, ina ia faafigofie mea uma a o faagasolo galuegafai a le ofisa mo a latou talosaga.

O i latou sa lei faamanuiaina i isi se‘i i tausaga ua mavae, e mafai foi ona toe taumafai mai i le se‘i o lenei tausaga, ae moomia lava ona toe faia se isi talosaga fou.

E mafai e soo se tasi ona agai ane i soo se lālā o le Ofisa o Femalagaiga a Niu Sila o loo latalata ane i ai, poo ofisa i o latou atunuu, pe agai foi i le upega o fesootaiga a le ofisa, e avatu ai se pepa faatumu mo le faatumuina o lau talosaga.
O le www.immigration.govt.nz Mo nisi faamatalaga, e lelei ona fesootai i le numera telefoni,
0274 422 141 poo le imeli
media@dol.govt.nz