Taliu faanoanoa le tafaoga a le aiga i Niu Sila

O le tafaoga a se aiga mai Niu Sila na taunuu i Samoa i le faaiuga o le vaiaso a o lumanai le Aso Sa o Tina o lenei tausaga 2015, e lei atoa se lua aso talu ona nonofo i le faletalimalo o Le Uaina i Faleapuna, ae tupu se faalavelave ma maliu ai le tamā o se alii papalagi, ina ua malemo i gataifale o Faleapuna i le nofoaga o loo iai le faletalimalo.

Faaalia e le sooupu le Susuga Su‘a Muliaga Tiumalu, sa faamautu lē ua maliu ma nisi o lona aiga i lea faletalimalo, ma o se latou taelega ma se aloalogavaa o le ituaiga o le kayak na sa‘e ai le vaa ma mafua ai ona malemo lea tagata tafao mai fafo.

O loo iai se manaoga o le aiga o lē ua maliu e faia se taotoga e sailia ai le mafuaga tonu o le uma o le soifua o lea tamā ua 52 tausaga o lona matua.

O lea aiga na malaga mai Niu Sila mo se tafaoga i Samoa. O le amataga o le vaiaso nei na tupu ai lea faalavelave, peitai o le amataga foi o le vaiaso na uma ai le ola o se tamaitiiti e iva tusaga le matua ina ua taia i se pikiapu i Vaialua i Nofoalii.

Ae o nisi o mataupu sa lipotia i le ofisa autu o leoleo ma isi ona ofisa i vaega eseese o le atunuu, ua faaailoa mai ai foi o se alii leoleo ua 30 ma ona tupu tausaga lona matua na maliu i le Aso Lulu o le vaiaso na tea nei, ma o loo suesueina e leoleo le mafuaaga, ona o loo iai ni molimau e faapea na pule i lona ola.

O le alii leoleo ua maliu sa galue i le ofisa suesue i Apia. O se feiloaiga ma le sooupu o le matagaluega na ia faailoa mai ai lenei mataupu ma ia faaalia e lei maliu lea Malu o le Malo a o iai i lana galuega, ae i totonu lava o lona aiga.

Faateteleina pea le gaoi ma le fiafia i le maruana

I mataupu tau laau faasāina o se tamaitai ua 32 tausaga o le soifua ua taofia e leoleo mo suesuega ina ua alu se sailiga a leoleo i le fale o lea tamaitai i Tanugamanono ma maua ai ni sikaleti maruana se 150 o umia e lea tamaitai.

I mataupu tau i le solitulafono o le gaoi a o avea ma tagata faigaluega, o loo faia ni suesuega i se gaoiga na tulai mai i le lala o le faletupe o le National Bank i Salelologa, lea na toesea ai mai le sefe tupe se tinoitupe e lima afe tala.

I se solitulafono foi faapea sa lipotia atu i leoleo mai le vaega o le auaunaga faalesoifua maloloina poo le National Health Service, e 7 afe limaselau se tinoitupe o loo agai i ai suesuega sa toesea mai i le vaega o auaunaga tau tupe a lea vaega o le matagaluega o le soifua maloloina.

O le Matagaluega foi o Punaoa Faalenatura ma le siosiomaga o loo suesueina ai le tagolima o se tasi i le pusa o matauila moli uumi o le lua ma le fā futu. Faaalia e leoleo na sii e le tagata le pusa matauila mai le faleoloa e teu ai oloa eseese mo galuega a lea matagaluega a le Malo.

Ae i se ofisa loia i Apia e ui e na o le sefulu tala se tupe na gaoia a se tamaitai faigaluega o lea ofisa, ae ua faaulu pea lana tagi ona e manao e suesue i le talitonuga o si po‘u e iu lava ina tupu ai se papala pe a lē vave faia se fofo.

Faaalia e le sooupu o leoleo, e ui ina itiiti se seleni ua aafia ae e lē tuua le tiute o leoleo, o lea na latou fesiligia uma ai tagata faigaluega o le ofisa loia ae o loo latou teena uma le iai o se isi na tago i le sefulu tala.

Le sui sooupu o le Matagaluega o Leoleo, Susuga Su‘a Muliaga Tiumalu, i feiloaiga masani ma tusitala o le atunuu mo le faalauiloaina o mataupu eseese e lipotia atu mo le faia i ai o suesuega