Sui e Ausetalia tulafono o le Lakapi

Ua faalauiloa nei e le Iuni Lakapi a Ausetalia (ARU) ni suiga se sefululua o le a faataitai pe a amata le tauvaga lakapi a le NRC i le faaiuga o le tausaga. O le tauvaga o le NRC e faatusa i le ITM cup i Niu Sila poo le tauvaga lakapi faaitumalo.

I Ausetalia nei, e iva (9) ‘au o le a tauva ai ma na faailoa e le faatonu o le Iuni lakapi a Ausetalia ia Bill Pulver o nei suiga ia faatelevave ai le taaloga agai atu i le lumanai.

E pei ona silafia o ‘au a le Pasefika e pei o le Manu Samoa, Fiti ma Tonga e fiafia tele i le ituaiga taalo (open) faapea lea e siamupini soo ai i tauvaga taitoafitu. O le suiga lenei e le Iuni a Ausetalia o le a mataituina nei e ‘au a le Pasefika.
O nisi o nei suiga e aofia ai le faamaloloina o le fa (4) ‘ai ponesi pe a malo se ‘au ae suia i le ‘ai e tasi (1) pe afai e tolu (3) sikoa e manumalo ai se ‘au. O lenei suiga ia taumafai e taofi ai pea le fiamatamata o tagata pe a lami le isi ‘au.

O le a faatopetope foi le taimi e kiki ai ni sikoa ma sala auā le faamoemoe e tele se taimi o le taaloga ma faaaogā le polo.

Ua fuafua foi a lē ova se sala o le a faia le sikalamu i le vaega na kiki mai ai le polo ia unai ‘au e kiki le polo i fafo ma osofai le laina sikoa.
I taimi o sikalamu o le a faatopetope le togiina o le polo ia saoasaoa ai le taaloga. Afai e sala se ‘au i le sikalamu o le a lē mafai ona kiki le sala i le pou vaganā ai le kiki o le polo i fafo ma osofai ai le ‘au o loo osofai.

I taimi o sikalamu e lē mafai e le ‘afa o loo puipui na sosopo mai i le itu a le ‘au osofai. O lenei faiga ia lelei ai le kilivaina o le polo mai le sikalamu agai atu i le laina i tua ma ia tutusa ai fuainumera o laina i tua a ‘au e lua.

A faasala (yellow card) se ‘au e mafai na tofi e le kapeteni o le isi ‘au le tagata e tuli i tua mo le sefulu minute ia lapatai ai ‘au e aua le sala soo. I taimi o rucks ua faataga nei ona kilia e le tama taalo i latou o faalavelave ma faamalosi ai le osofai. I taimi o lineouts o ‘au o loo puipui e lē popole poo sa‘o le togi pe leai.

O le ‘mark’ lea sa valaau i tua o le 22 mita o le a mafai ona faaaogāina i soo se vaega o le malae ia faalalo ai kiki faaletonu. Pe afai foi e uma le taimi pe ta le malologa ae maua se sala e mafai lava ona kiki i fafo ma faaauau le taaloga. O le suiga lona sefululua o ‘Free kick’ uma o le a faapei o kiki o le taitoafitu.