Se’i ele Laumua o Tumua le talita mai le Apia Maroon

Laumua o tumua
Laumua o tumua

Ole Aso Toonai 19 o Aukuso na tatala aloaia ai le taamilosaga lakapi ale Aukilani Samoa.

Ole Aso Toonai muamua foi lea na puipui ai ele Apia Maroon le talita na o latou umia mai le tausaga na tea nei, lea na taaalo ai ma le Laumua o Tumua.

Sa mataina ile Aso Toonai le taalo ale alii o Tupu Tavae ole numera 15 ole Laumua o Tumua, e pei ona ia laasiaina faatolu ai le laina sikoa ale Apia Maroon.

Na ta’ua ele faiaoga ole Laumua o Tumua mai Afega Avanā Tariu, “Sa tapena mai le Laumua o Tumua e fia malo ile talita ile asō. Ose vaaiga mamao foi lea ua tilotilo atu iai, ia tumau pea le maualuga o matou faatinoga i vaiaso uma, ona poo le a le vaivai ose au, ae oo loa ile talita, ole a siitia foi le tapenaga ma le faatinoga e pei foi ona iai a matou tapenaga ile aso lenei.” Sa taua e le faiaoga ia Tariu “E le tele se galuega ile faatonutonuina ole taaalo a tama ole Laumua o Tumua, ae ole tele ole galuega e tau faatonutonuina ole tausisia o tulafono, faatasi ai ma le taaalo ma le amio pulea.” “Ile taaloga lenei, ile lua sefulu minute mulimuli ole taaloga, sa taaalo toa sefulu tolu le Laumua o Tumua ona ole lē tausisi ile tulafono.”

O itu ia oloo tilotilo iai le pulega ale ‘au ole Laumua o Tumua e fia faaleleia, ao sauni atu e puipuia le talita i isi taaloga o lumanai nei.

Sa tapa foi se finagalo ole faiaoga ale au a Apia Maroon, Foma’i Fili lea ua lua tausaga o latou umia le talita, na ia faailoa ai foi le tele ole suiga ua iai le au i lenei tausaga e faatusatusa ile lua tausaga ua mavae. Na ia taua “Ole toatele o tama taaalo tuai o tausaga ua mavae e le o toe iai ua malaga ese, ae o nisi ua faamavae ma le lakapi ona ole tausiga o aiga.   E le ose itu e mamafa tele ile Apia Maroon le seia ole talita ile amataga ole taamilosaga, e lelei foi se’i faasolo atu i isi ‘au e lei oo iai le talita, ona ua tau le lelei ai foi ma ni feau ale aiga ile puipuiga ole talita ile lua tausaga ua mavae, na ia ta’ua foi e tele sui fou ole ‘au ale Apia Maroon ma tama taaalo laiti ia ua tau toe atinae atu, e oo atu i isi taaloga ile lumanai ua lelei le latou fesootaiga i totonu ole malae.”

O faaiuga nei o taaloga ile Aso Toonai na se’i mavae atu nei. Na manumalao le Auckland Reds 33 ile 14 a Faleula. Malolo Saleimoa ia Mountfort 23 ile 26, manumalo Iva 22 ile 15 a Sataoa. Manumalo le Nations 24 ia Nofoalii e 15. Malolo Malisi ia Laulii Liona 46 – 34. Se’ia ele Laumua o Tumua le talita mai ia Apia Maroons 17 – 10.

E lua pulu ua vaevaeina iai ‘au ole taamilosaga ale Aukilani Samoa, oloo fuafua i totonu ole 10 Vaiaso. Ta’ua ele sui ole komiti ale Aukilani Samoa ia Tapuai Siaoni Sekene, “Oloo taumafai e unai pea le taamilosaga lenei ise tulaga maualuga ina ia mafai ona maua ai se lumanai o alo ma tamafanau a Samoa i au faa itumalo e pei ole au a Aukilani ma le Manukau Counties.

“Ole taamilosaga lenei e na o tama taaalo Samoa oloo taaalo ai, e le faatagaina ai Toga ma Fiti poo ni tama mai nisi atunuu. Ole vaai mamao ia mafai ona tilofia ai foi ni tama mo le Manu Samoa e pei ona vaavaalua ai le iuni lakapi a Samoa ma le Aukilani Samoa ile taimi nei.” Ole faatulagana ia o taaloga ole Aso Toonai nei, aso 2 o Setema. Taaalo le Nations ma Apia Maroon, Aukilani Reds ma Iva, Laumua o Tumua ma Nofoalii, Tama ole Moatoga ma Tama ole Lava, Laulii ma Mountfort, Saleimoa ma Malisi OB.

Ole aso 21 o Oketopa oloo faamoemoe iai mo le sailiga siamupini o lenei taamilosaga, a’o lumanai ai le aso 28, oloo fuafua faataunuu ai le taamilosagase’i taitoafitu.