Savalia e le SSIG Savaii e faalauiloa pea lana tetee ile lisi o eleele faaleaganuu

Malaga mamao mai i Ausetalia ina ia lagolago ile savali i Samoa
Malaga mamao mai i Ausetalia ina ia lagolago ile savali i Samoa

Ole mau ale tasi o tamaitai talavou na lauga ile uma ane ole savali tetee filemu ale SSIG, Samoa Soofaatasi faalevaomalo (international) Group, ia tatou fiafia faapei ona tuuina mai tatou e lo tatou Tamā Faalelagi, i lenei lalolagi tatou te fiafia.

Na leotele le talavou lea ina ua valaau i tupulaga o Salelologa ma Samoa uma e o ane lagolago le savali ale SSIG. Ole isi finau na lologo ai Salafai i lea aso, ole lauga ale tofa ia Fiu Mataese Elisara. Na ia faatulou i paia o Savaii, ma talanoa loa i ona lagona ole laasaga ua oo nei iai eleele tau Samoa.

E lē fou le finau ale tamalii lenei, le Susuga Fiu Mataese i mataupu tau fanua Samoa aemaise ai lava i aafiaga ole siosiomaga o Samoa. O Fiu Mataese oloo taulamua lava i mataupu e aafia ai tele le siosiomaga o tatou tagata, aemaise ai ole vaitafe tele ile afioaga o Sili Savaii, lea e oo mai nei, ua lē masino feutana’iga e fai ile va ma le malo, ona ole fia faaaogāina ole vaitafe i Sili mo se afi vai i Savaii.

Peitai ole lagona ai ole siufofoga malosi ole tofa ia Fiu Mataese i laueleele o Salelologa ile Aso Toonai na tea nei, ina ua talitonu Fiu ua oia le faaavae o Samoa.

Na toe foi lana talanoa i tua ile to’a 72 o tagata na faaaunuua i Saipan, toe foi mai isi ae maliliu ai isi, e lei toe taliu mai i fanua. E talitonu Fiu, o isi vaega uma lava ole faavae, e mafai e le lua vaetolu ole Palemene ona talepe pe faaopoopo foi e mafai lava ona faia. “Ae fai mai augatamā, pau lea ole vaega e lē taitai e le luavaetolu ole Palemene ona faia le mea lena, ole suiina ole aiāina o eleele faaleaganuu.”

“Ia muamua ona tou o e Fesili ile suli, soo se Samoa, poo fea o e iai, o oe ole Suli. Ole faavae lena o augatamā na faavaeina le tatou faavae, ile mamao ole tofa, ile mea lea ua tupu.

E lē mafai e le Kapeneta ma le faigamalo, ona ave se tulafono e saini ai le Ao ole Malo ae lē fesili mai i tagata lautele poo le faia ose referendum.”

Ta’ua foi eleele o Saleologa

Ole tautinoga lava ma le matou vaivaiga, a tatou o ile tulafono ale malo, e faigata ona tatou malo ai, ona ua tele ina fesuiai e le malo tulafono, na toe sui ile 2013.

Ole savali i Salafai ile taeaopo ole Aso Toonai, e lata ile 300 le mamalu ole atunuu na lagolagoina, e ala ile savali filemu mai uta, pasi le uafu ma agai atu ai ile maketi fou i Salelologa. O faleie na tatau ile itu i Sasa’e ole maketi e lata ile maketi o i’a.

E ui ile vevela ole la ina ua faasolo atu lava le polokalame ile tea ole 10am, ae lei faafiti ai le atunuu e lē gata ina fia iloa le auga ole savali ae ole fou foi o lenei ituaiga o faalauiloa ile talaaga o mea tutupu i Savaii ma talafaasolopito o Samoa.

E ui ina laulau e le Afioga ile Palemia, e leai se silafia o loia oloo taulamua i lenei mataupu, ae ua molimauina le finau malosi lava ale Tamaitai Loia le Susuga Unasa Iuni Sapolu ma le Susuga Pa’u Mulitalo, e ta’u atu ile ausavali, le latou foi popolega i aafaiga o fanua o Samoa. Ole manaoga ole tetee, ina ia soloia le tulafono LTR 2008.

“Alu soli ile Komiti o Pili faapalemene”

Ua folafola ai e le fofoga ole Savali tetee filemu ale Sosaiete Soofaatasi Samoa faalevaomalo, SSIG i Savaii ile Aso Toonai, le sau soli ole latou faalapotopotoga ile komiti o pili faapalemene ile aso 9 Aperila 2018.

E tuuina atu aloaia le latou teena ole LTR 2008, lea e au ina faataga ai ona mokesi fanua tau Samoa, mo ni aitalafu tupe a tagata e latou te lisiina fanua tau Samoa.

Ole mataupu lea oloo finau mai le malo ile taimi nei, e leai se popolega ole tatou atunuu i na tulaga, auā a uma lava le lisi e tumau lava fanua i tagata Samoa.

Peitai ole popolega ole sosaiete soofaatasi lenei a Samoa SSIG, ma le latou faauigaina ole tulafono, ole lesitalaina ole fanua lea i luga ole igoa ole tagata, e ono mamulu ai pe a faaletonu le totogiina ole loan ale tagata e ana le pisinisi o faia i luga ole fanua. O na itu uma oloo faapea mai le alii Palemia, “e leai se moni.”