Sauni ma tapena Samoa faamai tau faafefe o le Ebola

Ua aumai se fautuaga malosi mai le faauluuluga o le Soifua Maloloina o le lalolagi le World Health Organisation poo le WHO, ile tatau i atunuu o le Pasefika ona sauniuni ile faia oni tapenaga mo le faamai tau faafefe ua salalau mai lipoti ile saoasaoa o le siitia o le numela o tagata i atunuu Aferika i Sisifo ua maliliu ai, le faamai o le Ebola.

Ua faaalia e le tamaitai fomai sinia i le vaega o auaunaga tau soifua maloloina le afioga Tali’au Dr Saine Vaai Nielsen, o auga o le faamai lenei o le niniva, foliga ma’i ma ‘iva aemaise e tiga tino ma iai foi auga e pei o le tatafi o le manava ma le faasuati.

O le taimi ao sauniuni le atunuu ile fono a Malo Laiti tau atia’e o le lalolagi le SIDS lea sa faia i Samoa i le masina ua mavae o Setema, sa aofia i tapenaga a le soifua maloloina i le faamai o le chigunkunya ma le ebola. Faaalia e le soifua maloloina na mafua ona iai ma tapenaga mo le faamai lea ona sa iai tagata ma usugafono na malaga mai atunuu Aferika aemaise o le taimi lava lea na amata salalau mai ai lipoti i tagata ua maliliu ile ebola.

O nisi o tapenaga ua faailoa a Samoa o se nofoaga lea i le malae vaalele i Faleolo o le a ave iai se tagata e masalomia i auga o le ebola, ona auina ai lea i le falemai ua iai nei i Faleolo faafeasagai ma le malae vaalele.

O le maota gasegase autu foi i Motootua ua silasila nei ise nofoaga malu puipuia lelei e taofia ai se tagata poo ni tagata ua masalomia e faia ai togafitiga.
O laei foi mo fomai ma tausi soifua o le a tapena lelei e pei ona faailoa e le sui o le soifua maloloina o le lalolagi ile pasefika e leo toe mamao ae taunuu ofu o puipuiga o le a faaoga e fomai ma tausi soifua aemaise tagata o le a aofia ile faia o galuega o puipuiga mai lea faamai matautia.
O loo silasila nei le matagaluega i tagata o loo malaga mai ma afea le atunuu, aemaise nisi e afea atunuu ua aafia pe e malaga mai ai foi. O loo iai o tatou tagata e pei o leoleo o le Malo o loo galulue mo le puipuiga a Malo Aufaatasi i atunuu Aferika e pei o Sudan ma Liberia.

O loo silasila iai le Matagaluega pe afai e toe taliu mai i latou ina ia suesueina lelei ini aafiaga o le ebola. Peitai ua faailoa e le Sui Komesina o Leoleo le afioga Misa Nafoitoa Talaimanu Keti, e leai se mea e popole ai, ona o le atunuu o Liberia lea ua aafia nisi ile faamai ma ua maliliu foi nisi, e mamao lava le vaega o le atunuu lea o loo galulue ai leoleo mai Samoa.

O tala salalau mai o lenei faamai ua faalogoina ai leo o le popole ma le atuatuvale i nisi. Peitai o le fautuaga mai le soifua maloloina, ia aua le polepole vale ona e lei aafia se isi i Samoa pe ua iai foi se tagata ua malaga mai ile atunuu ua masalomia. Talosia ia tau mamao lea faamai ma lo tatou atunuu.
O le faatonu sili o le Matagaluega o le Soifua Maloloina ma nisi o ofisa sinia. Ua faaalia e le matagaluega ua taoto se auivi o tapenaga mo le faamai o le Ebola