O Samoa, o le Uso ma le Aiga e Tasi

E ui i le eseese o ituaiga faigamalo o loo iai Samoa ma Amerika Samoa nei, peitai na ta‘ua e le afioga i le Ao Mamalu o le Malo o Samoa, tusa lava pe eseese ituaiga faigamalo ua tatou iai, e lē mafai lava ona aveesea le mea moni, “O Samoa, o le uso ma le aiga e tasi”.

“Po o fea lava e te nofo ai, poo Sisifo poo Sasae nei, e iloa lava o oe o le Samoa, e te lagonaina foi i lou loto le mafanafana pe afai e te malaga mai i Amerika Samoa nei, e te tafao i uo ma aiga, e faapena foi pe a malaga atu Amerika Samoa nei i Samoa, e feofoofotai ma feiloai fiafia, auā o i laua o le uso moni”, o se vaega lea o le saunoaga a Tui Atua Tupua Tamasese Efi, i se faatalatalanoaga puupuu ma le Samoa News i luga o le mauga o loo iai le Tramway i le taeao ananafi (Aso Lua, 14/4/15), ina ua mae‘a le sauniga faalemalo e aloaia ai soifua o fitafita e toaono mai Amerika, na maliliu i le faamanatuina o le fu‘a a Amerika Samoa, ia Aperila 17, 1980.

E tulai mai le faalavelave e pei ona pa ai se vaalele, o le fuavaa a le malo tele ina ua lavea i le uaea o le ‘cable car’ sa fesootai ai le mauga o loo iai le Tramway, ma luga o le mauga o Alava, a o le taimi lea o loo tumutumu ai le atunuu i le molimauina o lona aso fiafia, e pei ona ta‘ua e le afioga a Tui Atua.

“Sa ou iai foi ma a‘u i le taimi tonu na tulai mai ai le faalavelave, le taimi lea a o avea a‘u ma Palemia o le malo o Samoa”, o le saunoaga lea a Tui Atua i le Samoa News.

Saunoa Tui Atua e faapea, e ui ua 35 tausaga, talu ona tuanai le faalavelave, peitai e lagona pea lava e lona loto “le tiga alofa ia Amerika Samoa”, ona o le faalavelave matuia sa tulai mai, i le taimi tonu o loo fiafia ai le atunuu atoa ma ona taitai e famanatu lona aso fiafia.

“E lagona le tiga alofa ia Amerika Samoa i lena aso, e lē o se aso faigofie, ina ua alo atu taitai ma le atunuu e faamanatu lona aso fiafia, ae faafuasei ai loa ona tulai mai le faalavelave”, o le saunoaga lea a Tui Atua.

Ina ua fesiligia le Ao mamalu o le malo o Samoa, poo ā ni lagona na te manatua pea, talu mai le aso na tulai mai ai le faalavelave, na saunoa ai Tui Atua e faapea, “O le tāua la o le faalavelave na tupu, ua iloa moni ai le tagata ma lona aiga, lea ua tatou tutu faatasi i lenei taeao (taeao ananafi), e faamanatu ma aloaia soifua o i latou sa maliliu, o iina e atagia mai ai, o Samoa, o le aiga e tasi”.

“E ui lava i le eseese o ituaiga faigamalo ua tatou iai nei, ae o Samoa lava ia, o le uso ma le aiga, e tasi lo ta faasinomaga, e tasi foi lo ta tupuaga, o le mafuaaga lena e tāua ai aso faapenei, e o mai ai Samoa e feiloai ma osiosi lo la aiga, ma toe faamanatu tala o le vavau”, o le isi lea saunoaga a Tui Atua.

Na ta‘ua e le Ao mamalu o le malo o Samoa i le Samoa News e faapea, o aso faamanatu faapenei ia Samoa i aso ua mavae, sa avea o se auala e feiloai ai aiga e lua, e malaga mai Samoa i Sisifo iinei, poo le malaga atu foi o “Samoa i Sasae” i Sisifo.

“O lagona ia sa maua i na taimi, a feiloai Samoa e lua, e fiafia, e toē ma ataata, e toe talanoa i aso o le vavau, e toe faamanatu talaaga ua mavae, o le mafuaaga foi lena e tiga alofa ai le Samoa pe a afatia lona uso ma lona aiga, auā o le upu a le atunuu, o uo mo aso uma a o le uso mo asovale”, o le isi lea saunoaga a Tui Atua, ma faaiu ai loa lana saunoaga i lona momoli mai o faamanuiaga mo le fu‘a a Amerika Samoa i lenei tausaga.