Samoa e, ia Mapu ia te Oe ou uso Fiti ma Tonga

Ua lē manofonofo tamalii, faletua ma tausi ae lē gata i lea o susuga i faafeagaiga ma o latou faletua i komuniti eseese a Samoa i Aukilani, faapea foi Fiti ma Tonga ona o le lagona alofa, le lagona faapasefika moni, o le fia fesoasoani, le fia lagolago ma fia tuu tuu atu le tau‘au se‘i mapu mai i ai le mafatia o nai o latou uso ma tuafāfine mai o latou nuu tuaoi o le Pasefika, i Fiti ma Tonga e pei ona ua matuā faamanu‘alia ai nei ma matuā faaleagaina le tele o le tamaoaiga i totonu o nei atunuu e lua ona o le ma‘ema‘eā o le afā o Winston na aafia ai nei motu i le vaiaso talu ai.

E pei ona silasila ma maimoa atu i luga o televise ma isi auala eseese o fesootaiga faaonaponei, ua matuā faaleagaina fale, leai ni meaai, o le tele o vaipanoa ua faaleagaina pe ua matuā motusia le suavai taumafa faapea le eletise, ona ua ua kalepe faasolo atoa mea uma e le afā. Ua iloa atu foliga ua matuā sola ese se faamoemoe, ae ua aliali mai foliga o le loto nutimomoia ma le faavauvau, a o vaai atu i mea uma sa alu ai le malosi i le tele o tausaga e taumafai ona atinae, ae ua matuā tafiesea uma e le afā malosi o Winston.

O le ala lena ua matuā tupu ai le lagona alofa ma le ootia i nai o tatou uso o loo i nei atumotu, ma fuafuaina ai loa e le komuniti a Samoa i totonu o lafanua o Aukilani faapea foi komiuniti a nai tagata Fiti ma Tonga, ina ia faia ni sailiga o ni meaalofa e mafai ona tuu sa‘o atu mo nai tagata ua fia maua se fesoasoani.

E fā vaega ua atofaina e faataunuu atu ai meaalofa a tagata ma aiga taitasi auā se fesoasoani mo Tonga ma Fiti. O le Ekalesia a le susuga i le faafeagaiga ia Lui Ponifasio ma le faletua ia Ane, le Life Church i Manurewa lea ua faamautu i ai meaalofa a le komiuniti Samoa, o Glendene ma le City Impact Church Mt Wellington ua fuafuaina mo le komuniti a Fiti ae o le Ekalesia Metotisi Tonga i Magele o le nofoaga lea ua faatatau mo tamafanau a Tonga e faataunuu i ai a latou meaalofa.

O le augani ma le talosaga a tamalii o le atunuu o loo taulamua i lenei faamoemoe aemaise ai o le lagolagosua a susuga i faafeagaiga i le mamalu o le atunuu, o le vaiaso atoa lenei mai le itula e 4 i le afiafi e oo i le 8 le po mai le Aso Gafua seia pā‘ia le Aso Faraile, ua tatala atu mo le mamalu o le atunuu i soo se tasi e tauaao mai ai ni meaalofa e ala i meaai e lē vave ona leaga, e pei o meaai tuu apa, falaoa mata, suka, alaisa, faguvai, o mea e faaaogā i le umukuka, e pei o ulo, falai, tipoti ma ipu, o faaasunamu, fasimoli, o faleie i soo se telē ma soo se ituaiga, o mea faigaluega faufale, tane vai, container faapea fualaau e faamamāina ai vai faatasi ai ma moli uila ma moli e faaaogā ai le la. O nei manaoga uma ua iai le faamoemoe a tamalii Samoa o loo faamaopoopoina lea fesoasoani, o nofoaga e lua ua faapitoa mo Fiti, o meaalofa uma o le a tauaaoina atu ai o le a tuu sa‘o atu lava lea mo Fiti, e faapena foi i le nofoaga ua faamaopoopo i ai meaalofa a Tonga, o le a tuu sa‘o atu foi lea fesoasoani mo Tonga, ae se‘i vaganā ai Samoa, o meaalofa o le a maau i ai le atunuu o le a vaeluaina lea mo Tonga ma Fiti. Ma o loo silasila mamao pea o tatou tagata i le tutupu pea o mala faalenatura i totonu o nei atunuu e aofia ai ma Samoa ae lē misi ai lava le fesoasoani a o tatou uso tuaoi.

Samoa e, o lou taimi lenei e te tulai mai ai ma e laveai, ma tuu atu lou tau‘au malosi se‘i mapu mai i ai nai ou uso ma tuafāfine, o tamā, tina, fanau ma o tatou aiga uma ua mafatia i nei atumotu, e ala i lou aao mafola i soo se mea e te mafaia e foai mo latou i lenei taimi a o feagai ma puapuaga ona o le mala faalenatura.

O tatou o tagata Pasefika, e ui ina eseese nofoaga o loo tatou nonofo ai, ae e tatou te matuā lagonaina tiga pe a aafia isi o tatou uso a Pasefika auā o tatou lava o le aiga e tasi.