“Faamaonia tamaiti aoga Vaipouli ua maua i le fulu puaa”
E oo mai i le faaiuga o le vaiaso ua mavae ua toa 13 tagata i Samoa ua faamaonia ua aafia i le fulu puaa le swine flu ma ua faaopoopo i le fuainumera e 16 na aafia ai i le lua vaiaso ua mavae ma ua oo ai i le toa 29 tagata o le atunuu ua maua i le faamai. O se vaega o le toa 38 o fanau aoga a le Kolisi o Vaipouli i Savaii na ave o latou toto e suesue i Niu Sila, na maua ane ai e toa 13 ua aafia. O se popolega lea o le atunuu o alaala i Puleono i Salafai, peitai ua fautuaina le atunuu atoa e le Matagaluega o le Soifua Maloloina, e aua le soona popole vale, aua e mafai ona togafitia le gasegase i fualaau o le Tamiflu.
“O le fautuaga lava lea a le matagaluega, o le fufulu mama lima pe a maea ona agai i le faleese, faamama lelei vaega e gasese ai taumafa, ma ia aua le faaaogaina toatele ipu e taumamafa ai aemaise foi o ipu e taumafa ai ti ma vaiauli”, o le saunoaga lea a le ofisa sili lagolago o le matagaluega, le faletua o Pelenatete Stowers.
Ua iloa i le toa 13 o gasegase faaopoopo o le swine flu ua amata ona siitia le numera o tagata o alaala i Samoa ua aafia i le gasegase, faatusa i le na o le toafa sa iai muamua lea na pesia mai i se tagata o lo latou aiga na malaga mai fafo. O uluai tagata e toa 12 na maua o i latou sa malaga mai fafo, e aofia ai tagata Samoa ma tagata o isi atunuu e pei o Ausetalia ma Niu Sila lea ua malosi ai le pipisi o le fulu puaa. O loo popole se tina e aoga sona alo i le Kolisi o Vaipouli, ona na ia taua o fanau aoga nofotumau e toa 38 ua aafia, na tatala atu i o latou aiga i le Aso Toonai 11 o Iulai 2009.
O le Aso Sa na sosoo ai na vaaia ai se tasi o teineititi e aofia i le vaega na masalomia i le swine flu o loo agai atu i le latou lotu i le taeao, ae o loo tale ma aafia i le fulu. “O popolega ia o lo‘u tina ona e le o logosaia e matua ua aafia a latou fanau fautuaga o le taofi lelei o fanau i le fale e aua le feoai solo aua o tulaga ia e vave ai ona maua ma isi tagata”, o le finagalo lea o le tina ua musu e faailoa lona suafa.
O le molimau foi lea a nisi tagata o se tasi o afioaga o loo aooga a latou fanau i le kolisi o Vaipouli, ona e faapea e oo lava foi i nisi o fanau sa taofia mo togafitiga, na ona tatala atu lava i tua, feoai solo loa i totonu o le aai. O loo sili ona faigata i togafitiga o le swine flu e pei ona faaalia e le faletua o Pelenatete Stowers, tagata e aafia i gasegase o le suka, toto maualuga, mai sela ma le mai fatu. E faapea foi i fanau ma tagata matutua poo matua tausi, peitai o le lelei o puipuiga ma tausisia fautuaga faalesoifua maloloina o le a mafai ona le ogaoga ai ni aafiaga o le faamai.
Ua faaalia e se sui o le vaega o aoaoga tau le soifua maloloina lautele le public health e faatupulaia pea le numera o tagata i Samoa o le a maua i le swine flu ma ua nofo sauni le matagaluega e ofoina atu puipuiga talafeagai ma tuuina atu foi fualaau o le Tamiflu. O le taimi nei o loo faatau fualaau i le $10 tala i le pusa e sefulu fualaau i totonu. Peitai o loo iai fualaau ua foai faameaalofa mai e le faalapotopotoga o le soifua maloloina o le lalolagi le WHO, faapea se fesoasoani a le Malo o Niu Sila. “O fualaau o loo faatau na alu ai se vaega tupe a le Malo, ae o le taimi nei e lei maua se tonu mautu pe faatau pe tufa fua fualaau o fesoasoani mai le WHO”, na faaalia ai le ofisa sili lagolago o le Matagaluega o le soifua maloloina o Polofesa Pelenatete Stowers.