“O le paoa o suesuega ma sailiiliga, e vavala mai ai ata o taulelei” Dr Tamasa’ilau Suaalii-Sauni

Dr Sailau Suaalii-Sauni mai le Iunivesete a Aukilani ise Talanoaga i Brisbane
Dr Sailau Suaalii-Sauni mai le Iunivesete a Aukilani ise Talanoaga i Brisbane

O le loloto o sailiiliga ma su’esu’ega, o le faamaoniaga foi lea e vavala mai ai ataata o ta’ulelei ma manino ai le mata ole vai ise i’uga lelei. O le uluai vaega muamua lenei (Talanoaga) i Ausetalia talu na faagasolo suesuega a nisi o polofesa e toatolu ua galulue faatasi e aoao finagalo ma manatu o tagata lautele (Samoa ma Maori) pe aisea e faatupulaia ai, ae o a foi ni auala e sailia pe faaitiitia ma fo’ia ai le aafia o tupulaga talavou ma tagata Maori ma Samoa i solitulafono, (Youth Justice). O i latou nei e galulue i le vaega a le Criminology Department e pei o Dr Sailau Suaalii-Sauni ma Dr Robert Webb o loo galulue faatasi i le matagaluega a le Criminology mai le Iunivesete o Aukilani i Niu Sila.

O Dr Jun Tauri (Maori) o se faiaoga i le Waikato University o le tasi lea o i latou nei e toatolu. O le afiafi ole Aso Tofi na sei mavae atu nei na auai atu ai nisi i le nofoaga ole ekalesia Hosanna i Slacks Creek e fia faafofoga i se sauoaga a le faletua ia Dr Sailau e pei ona malaga mai ai. Na ia saunoa, loo iai se popolega tele o le malo, ona o loo faatupula’ia ma faatuputeleina pea nei solitulafono i tupulaga ma o fautuaga ma ni auala e faatalanoa ai tagata o aafia ai, ole faaitiitia foi lea o pasene o tupulaga Samoa ma Maori e agai atu i falepuipui e le gata o Niu Sila ae faapea foi Ausetalia ma Amerika.

I suesuega (research) ma fuainumera faamaumauina, e 3% o le aofai o tagata Ausetalia tagata apoliki ma Torres Strait Islanders; ae i le aofai o latou i totonu o faalepuipui e 27% o latou o loo falepuipui i le tausaga e 2016/2017 (Aboriginals & Torres Straight Islanders)

O le aofai o tagata Niu Sila e 15% o latou o Maori (faamaumauga ole tausaga e 2016). Ae i le tausaga lava lea, o le pasene o tagata Maori i totonu, o le aofai o i latou i falepuipui i NZ e 51%; (51% o le aofai poo fainumera o tagata o loo falepuipui i lena tausaga i NZ o Maori). E foliga mai e sili atu le toatele o pasene o tagata e aafia i solitulafono pe tusa ma le tolu pasene e sili ai, o tagata lava e ona eleele poo tagata-nuu moni pei o Maori ma Apoliki nai lo tagata faimai isi atunuu, ae tatau lava ona sailia fofo ma faaitiitia pe foia le aafia o nai o tagata i solitulafono.

O tagata Samoa ua amata ona alu i luga le numera ua popole tagata lautele ma le malo pe aisea ua ova ai tagata i totonu o falepuipui, aua e tatau ona iai ni auala e fo’ia ai faafitauli e afua ai nei solitulafono e iai le fasi tagata, ma nisi.

E talitonu le faletua ia Dr Sailau “E fofo lava ele alamea le alamea” E iai auala e mafai ai ona foia nei faafitauli o le mafuaaga foi lea o a latou suesuega ma sailiiliga.

O lea po o le TALANOAGA i Brisbane, sa galulue faatasi ma nisi o matagaluega e fitoitonu i solitugatulafono aemaise tupulaga. Sa faafesiligia lagona ma manatu ma sailia finagalo pe mata o iai se manaoga ini fesoasoani i suesuega (Research) ao se naunautaitaiga foi ise loloto e faafaigofie ai nisi o mea faafaigata ae ole tali sa maua i lea po i finagalo o tagata, e matuai tele se manaomia, ma o le tele o sulu e maua ai figota e pei o ia upu.

E tolu vaega o talanoaga sa faapupula i lea afiafi. (1) Talanoaga ma tamaiti, (2) talanoaga ma aiga/matua, ma le tolu, talanoaga ma tagata o galulue i vaega ia poo matagaluega nei. O le faigofie ona faagasolo o nei suesuega pe a fesootai lelei itu nei e tolu i le aoina o faamatalaga ma le tuufaatasia o tusitusiga ina ia maua mai ai le tali e faaitiitia ai pe fo’ia ia faafitauli i solitulafono. Ua mae’a ona filifilia le komiti i Brisbane lea ua tulai mai ai le tofa ia Seugamaalii Josephine Tuuga Aufai e avea ma taitai ma nisi o lagolagosua mo Brisbane lava ia.

O le masina o Iuni e toe taliu ai Dr Sailau e toe faia nisi o training i Amerika i nisi ua ofoina lo latou taimi e galulue faatasi ai aua se lelei ma le agai i luma o nei sailiga.

E na o le tolu atunuu ua faaalu ai le polokalame lea. O Niu Sila,(Aukilani, Ueligitone, Kalaiesetete, Taramaki ma Gisbourne.

O Ausetalia South east QLD ma Gold Coast) ao Amerika o L.A ma California e pei ona feiloai ai Dr Sailau ma le vaega a Amerika i le masina o Ianuari ma malilie ai nisi e fia auai ma soosoo tau’au. O se tasi sui e iai Ronya Auelua Salamasina o loo galulue faatasi ma le faletua ia June Pouesi faapea foi Dr Victor Thompson ua tuu mai o la tau’au e fia auai.

O San Fransico Bay o loo iai foi ni sui ua galulue faatasi ma le vaega suesue lea, saunoa Dr Sailau o faatalanoaga i vaega o atunuu nei e tolu, a maua suesuega ona tuu faatasi lea o finagalo, manatu ma lagona o le a pua’ina mai ai se moemoe fou ma se iuga lelei, ma o le talitonuga maumaututu, ole power o suesuega nei o le lelei ma le faamaoniaga, e ala i le loto e tasi aua e le mafai ona faia e se toatasi.

O se faamanuiaga tele i le auai mai o Dr Sailau Sualii-Sauni e faatalanoa lenei mataupu. O le po ole afiafi ole Aso Toonai na malaga atu ai i Melepone ao le po ole Aso Sa na toe taliu atu ai i Aukilani i Niu Sila. O alalafaga o Dr Sailau i Samoa o Saoluafata, Iva ma le Saleaumua.