O a‘u o le Samoa Moni i la‘u Gagana

O le manulauti poo le anavatau a le Epiphany Trust ia a‘oa‘o le tama ma le teine na fanau i atunuu i fafo ia iloa ona tautala i lana gagana Samoa, ia iloa ona tautala faaaloalo, ia iloa faalupega a lona nuu, lauga faafetai, paia o Samoa, folafola toonai, folafola sua ma isi vaega o le aganuu a Samoa e tatau ona iloa e le matai Samoa ma le tautua ona faatino.

E 10 vaiaso na a‘oa‘o ma faagasolo ai ia mataupu i le Vasega 6 ua faaigoaina o le Community Class ma faauuina ai tamaiti aoga e 30. O lenei aofaiga o loo aofia ai nisi o ulugalii ua faasuafaina i suafa matai o latou aiga i Samoa, o fomai, loia faapea ma nisi o faiaoga.

O le susuga ia Tanoai Reupena Michael Tanoai faapea le faletua ia Apulu Mary Kalala Autagavaia o loo nafa ma le faatalaleleiina o nei fanau i le aganuu a Samoa faatasi ai ma le talalelei a le Atua, auā e tatau ona o faatasi le aganuu ma le talalelei.

O le gagana Igilisi sa tele ina faaaogā ina ia faafaigofie ona pue ai e tamaiti le auga ma le autu o le mataupu, ae aiaiuli atu ai i tua le Gagana Samoa. O le molimau a le toatele o aiga faapea le Konesula o Samoa ia Faolotoi Reupena Pogi, o le faipule o Magele le tofa ia Su‘a William Sio o nisi o susuga i faafeagaiga ia Patele Talipope faapea le toeaina ia Rev Maafala Koko sa auai, e ese lava le faatinoina o lenei faauuga. Na amata le polokalame i le faiga o le suavai, o latou tupe na sao ma faatau ai talo ma le puaa ma faatino ai loa le suavai. O le naunautaiga ia iloa ona faagaioi vaega uma o le faiga o le umu, faatasi ai ma le tapenapenaina o taumafataga. Faasolo ane ai i le faatinoina o le ‘ava ina ua aofaga potopoto Samoa, o se tasi lea vaega na maitauina e le mamalu o le atunuu i le vave o le pue ma le maitau a fanau, lea sa inu ai le ‘ava a Patele Talipope, Rev Maafala Koko, faasolo ai i tamalii ma tulafale sa auai ae moto ai le agatonu i le Konesula o Samoa ia Faolotoi Reupena Pogi.

O le faletua ia Apulu Mary Kalala Autagavaia na saunoa e faamalamalama le aano moni o lenei polokalame, ma faasee atu ai le sa i le fofoga o le aso le susuga ia Adam auā le faaauauina o le polokalame.

Na saunoa foi le Konesula i lana saunoaga faamalosi i le tāua o measina a le atunuu, faatasi ai ma le tofa ia Su‘a William Sio na saunoa ma faafetai i lenei vasega i le toa o latou loto i le a‘oa‘oina o le aganuu ma le gagana faamatai auā e lē o se mea faigofie. Ma ia faapupula le faavae faa-Samoa, o le osi aiga, e afifi ai ma le alofa, loto foai, mata‘u i le Atua ma le tautua, auā e lē mafai ona e tautau pe a e lē malamalama i lau gagana ma le auala e faatino ai. E matagofie le saili malo ina ua tulai lava le tamaitiIti aoga ma tautala i le gagana Samoa e faailoa lona suafa, faapea afioaga o ona mātua, o faalupega o nuu o le tamā ma le tina, ona sosoo ai lea ma le taumafaiga a le tamaitiiti aoga e tusa ai ma mea sa aoaoina, o le folafolaina o meaai, folafolaina o sua i fafo, lauga faafeiloaiga, faalupega masani o Samoa, sula toga, ona saunoa lea o le isi sui aoga e momoli le agaga faafetai i le aofia; o le auga o aute, ia malamalama i latou sa faia le aoga i le auivi o le lauga Samoa.

Ona tulai lea o le susuga i le faafeagaiga ia Maafala Koko e saunoa faafetai faatasi ai ma lana apoapoaiga i fanau aoga, o le aano moni o lana saunoaga, o le amataga lea, e lē o se mea e a‘o ona tuu lea, ae ia a‘o ma faatino i totonu o aiga ma le Ekalesia ma faaiu ai loa le polokalame i le tatalo.