Maualuga pea le HIV/AIDS i le Pasefika

O faamaumauga ua faalauiloa nei o le tulaga ua iai le gasegase matautia o le HIV/AIDS i le lalolagi na ta’ua ai, o le tausaga lava lenei e tusa ma le to’a 700,000 soifua ua faasaoina mai ona o togafitiga ua maua i atunuu eseese.

E silia i le lua miliona ua faaitiitia ai le aafiaga o tagata aemaise i vaega o Aferika o loo matuā toatele ua aafia ai i lenei gasegase talu mai le lima tausaga talu ai.

O lea la ua malilie uma atunuu o Malo Aufaatasi i se fonotaga a taitai ina ia taumafai e oo atu i le 2015 ua mafai ona faapea mai le tele o atunuu, ua lē o toe iai se isi e aafia mai i lenei gasegase ma ua lē toe iai se popolega i le pepesi atu i fanau o lenei ma’i oti.

O se fuafuaga e mautinoa le maualuga ma e faafaigata foi ona ausia, ae o le faamatalaga a le faauluuluga o le Faalapotopotoga lenei o Malo Aufaatasi, Ban Ki Moon e mafai lava ona ausia pe a tuu uma i ai malosiaga o malo taitasi ina ia tafiesea le tulaga o iai nei, o le toatele ua aafia ai i siama o le HIV.

E ui i lea tulaga lelei, ae o loo manino lava le tele o le aafiaga o atunuu o le Pasefika. O Samoa o le tele o tausaga e na o le to’a 13 na faamauina le maua ai i le HIV/AIDS – faato’ā lua nei tausaga talu ona suia lea numera, lea ua faamauina ai e to’a 22 ua maua i lenei gasegase i Samoa, ae o tagata nei ua maua i faamaumauga, ana lē gasegase lava e lē maua o loo aafia.

O le telegese o le numera o tagata e agai e suesue pe o maua i lenei gasegase e talitonu le Soifua Maloloina ua mafua ai lava lenei tulaga.

O le to’a 22 ua faamauina i Samoa, e to’a 11 ua maliliu ae o le isi to’a 11 o loo soifua pea, ma e toalua ua malaga ese ma Samoa mo togafitiga i le taimi nei.

O fualaau o loo maua i lalo o le fesoasoani a le Malo mo i latou ua aafia. O nei fualaau e oo atu lava i le 10 pe sili atu foi, ma e taitasi, tailua ma taitolu ona inu i le aso, e fuafua lava i le malosi.

Faaalia e le tamaitai o loo avea nei ma fofoga o lenei gasegase i Samoa, Peati Maiava Iupeli, le faaeteete gata foi latou o nei fualaau, ma e iai taimi e fetuunai ai lava e le gasegase ua umi ona inu i fualaau, togafitiga e talafeagai i lea aso ma lea aso auā e iai fualaau e lē mafai ona fealuai pe a inuina.

O le mafuaaga ona o le alu ai o le manava se’i tulou, e faapea foi ona matuā gagase ai tino i isi fualaau, o lona uiga a iai fuafuaga e malaga mamao poo atunuu i
fafo e tatau ona taofi le inuina auā e aafia ai lava le tagata lea e gasegase.

O atunuu atia’e ua vaaia le faaaogāina o tui auā togafitiga nei, ma ua vaaia foi le malosi ma le vave ona tali mai o nei tui peitai o le tau e matuā taugata lava.

O le unai a Malo Aufaatasi i lenei tausaga ina ia fesoasoani atu Malo tetele ia mautinoa ai le maua pea o nei togafitiga i soo se itu o le lalolagi, ae ua lē tuu tasi na o malo maumea.

O le faafitauli foi la lea ua vaavaai i ai le Malo o Samoa, ona o le faaopoopo pea o le numera o i latou e aafia i le siama o le HIV ma le AIDS, o le faigata foi lea o le aumai i Samoa o togafitiga ona o le taugata o nei vailaau.

O loo faaauau ona faamalosi a’oa’oga faalauiloa mo auala muamua lava o le taofia o le pepesi o le HIV/AIDS i Samoa ma o a’oa’oga ua taulai i tupulaga talavou ma ulugalii ona o le faigata o le tau taofiofi o faama’i ia ua maua i feusuaiga. A faaauau ua iai le popolega e ono oo atu ai lava i le HIV/AIDS, ma e faigata tele ona tau taofiofi lenei gasegase pe a oo ina sasao i le atunuu.

O le HIV/AIDS ua taatele lona sasao ona o feusuaiga, o le isi auala o le faaaogā faatasi e le tagata ua aafia o ni tui ma toe faaaogā ai e lē o loo sao mai i lea siama. E mafai foi ona maua ai le pepe pe a faapea ua aafia lona tina i lea gasegase a o tauave lea pepe.

O Samoa e matuā malosi le puipuiga o tagata ua aafia ona o le taumafai lava e aveese le faasinosinolima o le atunuu, ma na ta’ua e Peati ua tele le malamalama o le atunuu ma ua avea ma auala ua umi o puipuia pea le saogalemu o i latou ua aafia.

O le taumafaiga la lenei ua faatino ina ia oo atu i le isi fā tausaga o lumanai ua matuā faaitiitia lava lenei gasegase, ua manatu Peati e talosia ae mafai ona ausia.

O le talosaga lava ina ia mafai ona iai se fesoasoani faaauau mai i Malo tetele faapea ai le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) ina ia maua pea togafitiga o lenei gasegase matautia.