Maofa ma faafetai Helen Clark ia Samoa

O le iai i Samoa o le tamaitai sa avea muamua ma Palemia o le malo o Niu Sila ua ia faaalia ai le faafetai i le tapenaga ua ia molimauina i Samoa auā le taligamalo lea ua faagasolo i le fono tele a atumotu tauatiae o le lalolagi.

O le tasi lenei o taitai o le faalapotopotoga a Malo Aufaatasi ua i Samoa i lenei fonotaga. O Helen Clark o ia lea ua pulea le Lala o Atinae a lea Faalapotopotoga tele ma o ā lava fesoasoani e moomia e soo se atunuu i lalo o le faamalu a Malo Aufaatasi, o le taitai lenei na te faamausali ma faamaonia fesoasoani e mafai ona avatu.

O lea la ua faapea ona i Samoa lea tamaitai e silasila i nisi o mataupu o loo unai e lenei faalapotopotoga mo atumotu tau atiae. Sa ia faamautu ai se fesoasoani e $5 miliona tala (Amerika) mo atumotu o le Pasefika.

Faapea mai lenei tamaitai, e amata mai lava i le malaevaalele e oo i le taulaga aemaise le agai i le isi itu o Upolu mai i le taulaga seia oo i le atu Aleipata ua leai se vaega o Samoa e lē o faaalia ai uiga talimalo o le atunuu.
Ta‘ua e lea tamaitai o se avanoa lelei tele lenei mo Samoa e faalauiloa ana tu ma ana aganuu ua iloa ai i lenei itulagi ae mo atunuu i fafo atu lea faatoa maua le avanoa e asiasi mai ai i Samoa.
Le faletua ia Helen Clark
Sa ia faafetaia le taitaiga a le alii Palemia, le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi i le taumafaiga e faamaopoopo lenei fono tele ma lana faamatalaga o le avanoa foi lea ua mātau ai le tulai mai o le alii Palemia o Samoa e avea ma taitaifono o le fono tele lenei o loo faagasolo.
Ta‘ua e lenei tamaitai ua tele le suiga o Samoa i lana vaai auā na gata lana asiasi mai i taimi o Palemia o Samoa ae o atinae ua ia molimauina ua maoae ma na ia ta‘ua e tāua tele le aumai i Samoa o le fono lenei pe a vaavaai i le lagolago e aumai ai e atunuu tetele ua i Samoa mo le fono a le SIDS, ma o le a lagona ma molimau ai le toatele o nei taitai i le finau atu pea a atumotu laiti o le Pasefika i faigata o feagai ma i latou aemaise lava i le siisii o le sami ma ua satia ai le eleele o loo nonofo ai tagata o le Pasefika.