Maoae tapenaga o le Gagana Samoa AUT Manukau

Na maualuga ma tulaga ese tapenapenaga a le Iunivesite o Matata Eseese, le AUT i lona lala i Manukau i Aukilani i Saute, i le faatinoina o le tele o aga ma tu a Samoa, e faamanatu ai le vaiaso o le gagana Samoa, e pei ona faapitoa ma faatāuaina i Niu Sila atoa.

O vaega sa faatinoina e i latou o loo a‘oa‘oina i totonu o le AUT, o se tulaga ua matuā siitia ai le agai pea i luma, ma le saga silafia ai e le toatele o tagata fai mai i totonu o Niu Sila, le tāua tele o le gagana Samoa.

E lē gata i lea, a ua avea o se mataupu sa laualuga i fesili ma manatu o isi tagatānuu, pe aisea ua lona tolu ai le gagana Samoa i gagana e faatāuaina i totonu o le atunuu.

Ua silia i le 150 isi atunuu ma gagana ua i totonu o Niu Sila. O lea fuainumera tele, ua matamata tetele ai le gagana Samoa i o latou finagalo ma mafaufau, ona o le tulaga o loo faatinoina i tausaga taitasi, e ave ai le faapitoa ma le faatāua i le gagana Samoa.

O tapenaga sa faatautaia e le AUT i Manukau, sa amata i folasaga ma saunoaga faapitoa mai nisi o tamalii ma tamafanau Samoa o loo a‘oa‘oina le gagana i totonu o aoga ma iunivesite.

E lē gata i lea, a o nisi lava foi o loo umia faailoga maualuluga ma o loo faauluulu i ai Matagaluega ma auaunaga taitasi i totonu lava o Niu Sila.

O le polofesa, Prof Tagaloatele Peggy Fairbairn-Dunlop, ma Dr Tafili Utumapu-McBride, o nisi o tamalii Samoa sa saunoa faapitoa i le tuufaatasiga sa faia e le AUT. O saunoaga faapitoa sa agai ma autū i le tāua tele o le gagana, aemaise ai o auala e tatau ona faaaogā ina ia saga faaolaola ai pea le gagana Samoa i totonu o aiga i Niu Sila.

O se vaega o ia saunoaga autū, sa fofola ai ma faailoa se ata faatusatusa agai i se suesuega sa faia, e tulimataia ai alo ma fanau na soifua a‘e i Niu Sila, o loo faaaogāina le gagana, faapea foi ma alo ma fanau na faato‘ā taunuu i le atunuu, ma ua amata ona sola ai le gagana.

O le tuufaatasiga o tapenaga a le AUT, sa tuufaatasia e le afioga ia Salā Faasaulala Tagoilelagi-Leota, ma nisi o faiaoga o le gagana i totonu lava o le iunivesite. Saunoa Salā ma ta‘ua ai le fiafia tele ma le faamoemoe autū lava o sauniuniga, ina ia faamautu ma taumafai e faamanatu ai pea le tāua o le gagana Samoa, e tusa lava poo ua aumau ma nonofo mau i totonu o Niu Sila ma fafo ese mai o Samoa.
E faapefea le vaai a isi atunuu ma isi gagana i le gagana Samoa?

O le aso lona lua o tapenaga a le AUT, mo le vaiaso lava o le gagana Samoa, sa galulue faatasi ai tamaiti aoga uma e oo lava i sui mai isi atunuu, i le faatinoina o laei, siva, pese faapea ma faatalanoaga i le gagana Samoa.

O se tulaga sa molimauina foi e le toatele ma sa auai foi le Samoa Times, e lē gata i le matagofie ae o se lagona faagaeetia foi ona o tamaitai mai isi atunuu ma isi foi gagana, e pei o Tonga, Saina, Initia, Maori ma Papalagi, ua mafai ona tautatala, sisiva, ma pepese e faaaogāina ai le gagana Samoa.

O le afioga ia Salā Faasaulala Tagoilelagi-Leota, sa faauluulu i ai lea foi gaioiga matagofie tele e pei ona molimauina. O tamaitai Samoa lava ia o loo aotauina i totonu o le AUT, sa latou tapenaina uma teuga faataupou, o siva ma pese, ae sa faatinoina e tamaitai mai isi atunuu e pei ona ta‘ua muamua, ia tulaga uma e pei ona sa tausinio i ai.

Ina ua fesiligia tamaitai mai isi atunuu sa faatinoina tu ma aga faa-Samoa, i so latou lagona agai i le gagana Samoa ma lona faatāuaina, sa latou molimau e faapea, o le agaga fiafia lava ina ua mafai ona faaaogāina i latou e fai ma avefeau o le gagana.

E ui lava sa na o ni vaega itiiti sa faatinoina, peitai ua lava lea e fai ma oso mo i latou, e molimauina ai le tāua o le gagana i tagata Samoa lava ia, faatasi ai ma le lagolago a le malo o Niu Sila.

O le saunia o le umu poo le suavai, o le faatinoina o tautalaga, e oo lava i pese, siva ma taualuga, aemaise ai saunoaga e faatatau i le taina o le tatau, ae taualuga i taaloga faa-Samoa.
O vaega uma ia sa agai i ai ma faamanatuina ai e le Iunivesite o Matata Eseese i Manukau le vaiaso o le gagana Samoa i lenei tausaga 2011.

O le faamoemoe o le a sili atu foi nisi vaaiga ma nisi aga o le a silasila i ai le tamaitai pule ma tamafanau Samoa i le AUT, mo le agai mai o le tausaga fou ma le taimi o le faatulagaina mo le gagana Samoa.