Manatua Tuiloma o se tagata tautua atunuu

O nisi o vaaiga i le maota fono le tumau o le Palemene i Tuana’imato ao faagasolo ai sauniga faalemalo o le afioga i le Sui o le Fono o Sui Tofia, le tofa Tuiloma Pule Alaimoana Unasa Lameko Gae’e. Na valaau lona matai i le auauna ua 83 tausaga o lona soifua.
O nisi o vaaiga i le maota fono le tumau o le Palemene i Tuana’imato ao faagasolo ai sauniga faalemalo o le afioga i le Sui o le Fono o Sui Tofia, le tofa Tuiloma Pule Alaimoana Unasa Lameko Gae’e. Na valaau lona matai i le auauna ua 83 tausaga o lona soifua.

E felanulanua’i molimau o le soifua galue o le tofa Tuiloma Pule Lameko sa ia umia foi suafa matai o lona aiga o le Alaimoana ma le Unasa.

I molimau a lona aiga sa maualuga viiviiga o le Sui Tofia poo se tama ua matua le soifua ma ua afu lana tautua matavela ia Samoa i auaunaga eseese. O se tagata e loto alofa ma sa faamoemoeina foi e lona aiga ma lana fanau i tiute faatino o se tama tausi aiga ae o se matai o le tausi ‘oa ma measina a ona aiga. O le molimau autu a le Malo na fofogaina e le afioga i le Palemia susuga Tuila’epa Lupesoli’ai Sa’ilele Malielegaoi, na talatala ai le ato ponapona a le Malo ma fofola le olaga galue o Tuiloma aemaise o taimi na ulufale ai i upufai o le Malo.

“O le isi lenei tamā ua loa lona soifua galue i lo tatou Malo ma le atunu’u mai lava i le taimi na uma ai ana aoga.  Sa amata a’oa’oina Pule i le Aoga a le faife’au ma le tulagalua i Saleilua Falealili, Kolisi o Avele ae na faai’u i le Kolisi o Samoa. Sa mua’i galue i le Esetete Tausi ona soso’o ai lea ma le Ofisa o le Tupe i le Vaega o Fa’amaumauga o Tupe Maua ma Tupe alu a le Malo.  Ma faai’u ai ina ua tofia e avea  ma Tausi Tusi Sili a le Malo i totonu lava o le Matagaluega o Tupe i taimi tonu ia a o o’u avea ma Pule Lua i le Matagaluega o Tupe. Na ia tu’ua le Matagaluega o Tupe ma avea ai ma ulua’i Pule Sili o le Kamupanī Vaa a Samoa i lona faato’ā faatuina, na te faatautaia faigamalaga a le atunuu i le va lea o Savaii ma Upolu”.

“Tau mai i le taimi lea o tau’ave pea e vaa kalasini a Kamupanī femalaga’iga, ma ua tauau ina le gafatia foi e Kamupanī latou ona fa’aāuāu ia foi ituaiga tautua mo le atunuu ona o le taugatā tele vaganā lava le Malo e mafai i le itū tautupe ona tau’ave lea foi Tiute e fitoi tonu lava i le Malo e pei foi ona fai e le tele o Malo tauatia’e le faatupe o va’a lelei ma le saogalemū mo femalaga’iga i le va o Upolu ma Savaii, po o Upolu fo’i ma Amerika Samoa. I nā vaitau, o vaa kalasini, e matuā susū pala ma tau fai mama’i vasa le ‘aupasese pe ‘ā sousou le sami, silia fo’i i le 4 itulā o faigāmalaga i le vaimotu.  Lea ua na o le itulā e tasi i nei onapō i va’a saoasaoa ma le saogalemū. Na tu’ua e Tuiloma le Kamupanī Vaa i le 1976 ma tauvā ai e avea o se sui fa’atū mai lona Itumalo o Safata ma o le auala lea o lona ulufale mai i Upufai o Malo ina ua tofia ma faipule i le mae’a ai o faigāpalota lautele”. O se vaega lea o le molimau a le afioga i le Palemia.

Sa tuua e Tuiloma le kamupani a Samoa ile tausaga e 1976 ma agai loa e tauva mai mo le nofoa o le itumalo o Safata. Na manumalo ma sao i upufai, peitai o se tasi o ana galue e manatua ai i upufai o le Malo o lona finau e lua nofoa o Safata i le Palemene.

Na teuteu le Faavae o le atunuu ma faaopoopo le nofoa e tasi o Safata ma le itumalo o Salega, peitai na faaalia e Tuila’epa i lana molimau o le avanoa lea na faiaina ai o ia ile tofi o Safata ma see atu loa ua tauva mo nofoa e lua o Falealili lea na manumalo ai ile tasi o nofoa i lona suafa Tuiloma. Na ia umia pea le nofoa seia oo in faamavae ile tausaga e 2016 lea na filifilia faatasi ma le afioga Le Mamea Ropati ile tofiga Sui o le Fono a Sui Tofia. O i la’ua oni sui faavae o le vaega faaupufai o le HRPP.

O loo lagomau nei o ia i lona aiga i Alafua. O faaaloaloga uma i le ma’ea o lona falelauasiga na faia ise tasi o fale taalo i Tuanaimato ma sa faapena foi ona tali ai ma le sua i le Mamalu ma le Paia maualuga o le Malo ma le lautele o le atunuu na auai i ona toe sauniga.