Lē tausisi Ausetalia i le tupe e fausia ai le Maota Fono

O le tausaga e 1972 na umusa ai le Maota Fono i Tiafau ua toe tala nei i lalo ae fausia se maota fono fou lea ua faamoemoe poo le faaiuga o le tausaga e 2016 agai atu i le amataga o le 2017, e tatau ona mae‘a ma tatala aloaia ai.

O le maota fono lenei sa fausia i se meaalofa a Niu Sila mo Samoa ina ua atoa le sefulu tausaga o le Malo Tutoatasi. O se alii pisikoa mai Amerika sa galue i Samoa o se tagata e iai sona tomai i le tusia o ata o fale na ia tusia le ata.

O le ata o le maota fono fou e lapotopoto foi pei o foliga o se maota Samoa e pei ona faaalia e le Palemia susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, e tāua foliga ia e faatumau ai pea le vaiga o tu ma aganuu faasamoa i fausaga o maota Samoa moni.

Sa iai le faamoemoe e fausia faatasi ma le ofisa o le Fono Aoao Faitulafono e pei ona faailoa muamua e le Kovana o Ausetalia i le masina o Mati o le tausaga e 2012 ina ua asiasi mai i Samoa. Peitai o suiga i faigamalo a lea atunuu ua toe faaitiitia ai le tau atoa o le fesoasoani a lea Malo ma ua lē aofia ai ma le ofisa o le Fono Aoao Faitulafono.

Na saunoa le Palemia i le sauniga ua faamavae atu ai i le maota fono tuai, ma ia faaalia o le mafuaaga lea o se isi ana talosaga e ala i se tusi ua toe tuuina atu i le Palemia o Ausetalia o Tony Abott, ua toe faailoa i ai le tāua o le ofisa o le Fono auā e leai se Palemene e alu na o ia le faiga o ana galuega e tatau ona iai ma se ofisa e galulue ai tagata e faatinoina gaaluega a le Palemene.

E 12 miliona tala Ausetalia le fesoasoani a lea Malo ma le lima miliona a le Malo o Samoa mo le fausia o le maota fono fou.

O le vaiaso lenei ua amata ai galuega o le talaina i lalo ma faasolosolo atu ai lava ina faatino le tele o isi galuega masani i galuega tetele faapea. E tele talafaasolopito ua faamaumau o mea na tutupu i paeaiga faapalemene sa faaaogāina le maota ua tuu nei i lalo. Pe afai o manatua e le atunuu o se maota fono na faatauto ai nofoaiga a Palemene ua mavae e oo mai i le taimi nei aemaise o faigamalo ua mavae e oo mai foi i lenei taimi. O se maota sa faatautaia ai faigamalo a Palemia ua mavae e oo mai i le taimi nei e aofia ai le afioga i le Tamaaiga Mataafa Faumuina Mulinuu II, Tupua Tamasese Lealofi IV, Tupuola Efi, Vaai Kolone, Tofilau Eti Alesana, ma le Susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi.

O nisi o mea na tutupu i le maota fono o fesuiaiga o Palemia i taimi na tutupu ai milomiloga faapolokiki i le va o ē sa taitaia le Malo. O le vaitau o le 1980 i le tolu o Palemia ma faigamalo na suia ai i totonu o le tausaga e tasi. O vaitau ia o loo faamanatu pea e le Palemia o loo iai nei sa fefulituaa‘i ai pulegamalo e mafua mai i totonu o lotoifale o faipule sa seei i tofi o itumalo faaalalafaga i lena vaitaimi.  

O le maota fono foi sa molimauina ai ni felafolafoaiga malolosi i le va o faipule ma ē sa taitaia le Malo aemaise o le va o Palemia ma taitai o Itu agai ina ua oo faigaupufai o Malo a Samoa i le faatuina o vaega faaupufai poo pati.

O lea ua oo mai lava i aso nei, ua tatou faalogo ma faafofoga i ia felafolafoaiga faapalemene. O le a toe siitia galuega a le Palemene i fonotaga i le maota o Tupua Tamasese Efi i Sogi, a o lei toe siitia atu i Tuanaimato pe a amata taaloga a Tupulaga Talavou o Malo o le Taupulega i le masina fou o Setema.

O nisi sa auai i le sauniga ua famavae atu ai i le maota fono tuai i Mulinuu O vaaiga i totonu o le Maota Fono i Tiafau i le sauniga e faamavae atu i ai a o lei talaina i lalo