Lau gagana Samoa o le faatonutonu folau

O le soifua aoaoina ua pei o se vaa i luga o le sami, o loo e alo ma taualo pea i luma, ae a faaseetuagalu ona ou ta liu ai lea ma popoe aua o le a poloka, ua faapena le aoaoina o le gagana Samoa i totonu o le kolisi maualuga o Aranui i Kalaiesetete, e pei ona asia e le tusitala ma faatalanoa ai le tina faiaoga o loo nafa ma lenei mataupu.
Na faaalia e le faletua o Ututaufao Setu Leota, mai le afioaga o Fogapoa ma Iva i Savaii, le faatupulaia pea o alo Samoa i totonu o le kolisi mo le aotauina i le NCEA levels Yr 11 -13, ma ua pau foi lea o le aoga i le aai o Kalaiesetete o loo aoaoina ai le gagana Samoa aua lava le faamausaliina o le iloa o le tamaititi i lana gagana ma le aganuu.
O loo faamamafaina i aoaoga le tusigatala, o solo ma pese aemaise ai le faamasani ia manino le gagana tautala ma ia malamalama i le fesili atu ma tali mai i lana lava gagana Samoa.
Na faagaeetia le tusitala ona o le soifua tautua o Ututaufao aua o se tina ua matua le soifua ae o loo auauna pea ona o le pele o tamafanau a le atunuu, lea la ua taumafai ai le nusipepa sei faaleoina lana pese (unsung hero), mo faiaoga sa faiaoga i Samoa, o loo manaomia outou mo le sosia o le galuega aua le gagana mo nai alo o le atunuu o loo galala i le fia maua.
Na amata galue Ututaufao i Safotulafai i le 1962 ina ua iu mai Malifa i le 1961, e tele nisi aoga i Savaii sa tautua ai ae peitai na sii gasegase mai i NiuSila ma nofo ai i Aukilani.
Na ulufale i le College of Education i Kalaiesetete i le 1989 mo sona tusipasi faiaoga aua le faaauauina o lana galue i aoga a lenei atunuu, na faamanuiaina lona taumafai ma galue vaavaalua ai mo le aoga i Aranui ma Linwood College i le tausaga 1992.
O le tausaga 2002 na amata faatino ai loa le NCEA i le gagana Samoa i totonu o le kolisi o Aranui ina ua faatuatuanai le School Certificate ma le 6th form Certificate. Na taua e Lealiiee Tufulasi Taleni – fautua mo mataupu tau aoga mo tamaiti Pasefika, o Taufao Leota o se tina ua afu lana tautua i lenei galuega faafaiaoga, e toatele alo o le atunuu ua tulai mai i galuega a le malo, kamupani ma isi matafaioi faapisinisi ae maise o le faaauau atu i iunivesite sa aotauina e lenei tina iloga o le atunuu.
O le toe faaauauina e lenei tina o lana galuega faiaoga i Niu Sila o se luitau aoga lea mo tamafanau sa galulue i lenei galuega i Samoa ina ia toe foi e faaauau le taleni na aumai e le Atua, e ala i le aoaoina o fanau aua le manuia mo a taeao.
O se faamanuiaga sili foi lea mo fanau Samoa i lenei aai i Saute ona ua iai se faiaoga Samoa aua le gagana i faalagamaea o le tusipasi o le NCEA.
O le lua tausaga talu ai na maua ai lona tusipasi taualoa i le TESSOL Certificate mai le Iunivesite o Canterbury, College of Education, ma e mautinoa ai o le matua o tausaga o le soifua, e le o se pa pupuni e poloka ai le soifua aoaoina. “Age is not a barrier to learning”. Talu ai foi la o le suafa o Ututaufao e mafua mai le vai i Fogatuli, e faapea se tala e tuli taufao e tagata o le nuu le vai lenei, faatasi ma latou pupu e utu ai vai nei tafe mai le sami ona magalogalo lea o le suavai pe vai mai foi.
Ua faapea la ona soosoo ula i lagona o le tusitala, ia faapea ona ututaufao ma opogi e fanau le latou gagana Samoa ina nei malo mai tu mai fafo ma faasualua ai lo latou taumafai ae maise le felufesasi ai o le gagana ma le aganuu na ola mai ma le tama ma le teine Samoa i le lalolagi.