Lalau e le Palemia le paie o le ‘au tau vine

Ua faaali le lē fiafia o le taitai o le Malo i se aumalaga na agai atu i Ausetalia e galulue i le tauina o le vine (grapes) i se tasi o faatoaga i Sini i Ausetalia ae ua faaali lo latou tetee i le tulaga o faataatitia ai galuega i lea kamupani poo lea faatoaga.

O le vaiaso atu i tua na ta‘ua ai e le alii Palemia ua faaitu‘au le alii Tonga e nofo i le pule o le faatoaga grapes poo vine i lea itu o Ausetalia. E foliga mai ua faa‘au‘au i le aufaigaluega a lona atunuu o loo galulue faatasi ma le aufaigaluega Samoa.

Fai mai le faitioga ua oo mai, e tigaina le ‘au piki mai i Samoa ae e laiti atu o latou totogi o loo maua ma e tapulaa le tele o vine e tau e tama Samoa.

Na tuli e le alii Palemia le tamaitai pule o le Matagaluega a le Palemia ma le Kapeneta e asiasi i le faatoaga ma feutagai ma le alii Tonga lea ma lona faletua i le faiga lea ua faitio ai le aufaigaluega mai i Samoa nei, aemaise o le vaavaai pe ua lē tatau loa ona aveese le aufaigaluega mai i Samoa nei pe afai e faamaonia e lē o lelei le faiga o i latou i ia galuega.

O le taunuu atu la o le susuga Vaosa Epa na matauina ai e lē o moni tuua‘iga ua fai e le aufaigaluega mai i Samoa nei. O loo lelei lava le faagasologa o galuega ae ua matauina e uma le aso e na o le ta‘i 20 lava pusa vine ua tau e le aufaigaluega mai i Samoa ma e mae‘a loa ona tau le ta‘i 20 lea malolo loa. Mo le aufaigaluega mai Tonga e faaauau lava ona galulue ma e uma le aso ua maua pusa vine poo grapes ta‘i 40 a le tagata.

“O lea lava la e iloa a tele lava pusa vine e tau o le tele foi lena o le tupe e maua… ae ua agai faaleaga le aufaigaluega a nai tagata mai Tonga ma lalau le faasusususu i le pulega o le kamupani ae o le la e maua atu o nofonofo i lalo o vine,” o le faamatalaga lea a le alii Palemia i le fono ma tusitala.

“Ua tele tala i le tigaina faapuaa o lea galuega,” o le saunoaga lea a le alii Palemia, “ae o lea ua matauina o le tele lava o le paie ona agai ane loa lea ua fafau faitioga ma iu ai lava ina faagasolo se latou tetee.”

O le faamatalaga la ua ave i ai e le tamaitai pule o le ofisa o le Palemia, lea e nafa ma galuega faavaitaimi i le va o Samoa ma Ausetalia ma Niu Sila. E toe tulai mai loa se tetee e pei ona fai e nei alii o le a toe faafoi loa i Samoa.

Faaalia e le alii Palemia e matuā vala lava le galulue a lenei vasega o tagata faigaluega ma i latou ua galulue faaauau i tausaga e tele i togalaau ‘aina e pei o apu i Niu Sila.

“Ae mātau mai la, o le ‘au tau apu e fepeei i apefai, o lona uiga e o i luga, tau le apu i taga foi ia, ona toe o ifo lea i lalo tuu lelei i pusa tetele ma e ‘ai silia ai lava le isi alii Samoa i le galuega lea na ou asiasi i ai”.

Faaalia e le susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, o le mafuaaga foi lea o le toe foi mai o le toatele o le ‘au tau apu ma isi fualaau ‘aina i Niu Sila ae sosoo mai ma nisi talosaga ma suafa o i latou ua moomia le toe fia faafoi atu e faaauau isi galuega mo nei kamupani, ae o le taimi muamua lenei ua tulai mai ai faafitauli ma faitioga faapea, ma na ia faaalia ua ta‘uvalea ai Samoa i nei tagata na avatu e tau le vine i Ausetalia auā ua faapea uma nei tagata o tagata uma lava o Samoa e paie faapea.

“O lea ua ia te au le lisi o suafa o i latou uma nei e mātau lelei i le agai i luma, e avatu foi galuega ae fai mai kifiga gei,” o le saunoaga lea a le alii Palemia.