Lagona e fanau e le faigofie le olaga o Samoa na ola mai ai matua

Aoaoina o galuega Samoa i fanau i le gaseseina o taumafa
Aoaoina o galuega Samoa i fanau i le gaseseina o taumafa

Ua tautino ma talitonu fanau na ola ma fananau i Niu Sila e le faigofie le olaga na ola mai ai o latou matua i Samoa. Ua latou tofo ma ua latou faatinoina galuega faaSamoa moni, e le faigofie le mu o mata i le umukuka, e le faigofie foi le galuega a le tautua i totonu o aiga.

O le manulauti ma le anavatau a le komiti o le autalavou o le ekalesia Katoliko Samoa i Aukilani, ia a’oa’o, faasino ma faailoa ona tupulaga talavou i tiute ma galuega faaSamoa na soifua ma ola mai ai o latou tuaa i Samoa. E 25 ekalesia  Samoa na auai i le polokalame mo tupulaga talavou i le taeao o le aso Toonai i Malaeola, ae sefulima autalavou sa auai i le faatinoina o le polokalame, ma le sefulu o ekalesia sa leai ni autalavou ae sa auai atu lava ona o le naunautaiga ia galulue faatasi tagata uma i le faatinoina o lea faamoemoe mo fanau lalovaoa o le ekalesia.

Na tatala le polokalame i le ava o le feiloaiga na tapenaina e peresetene o autalavou taitasi, ona alo atu loa lea o malo faaaloalogia i le latou malu taeao, ae see mai le komiti ma peresetene o autalavou faapea matua e faasino ma a’aoa’o fanau i le faatinoina o galuega faaSamoa. Ua vaevae fanau i matata taitasi, e pei o le fofoeina o fai, vavaluina o talo, taina o luau, o le ta’eina o popo ma lona valuina seia oo i le tatauina o le penu e maua mai ai le peepee, ao isi fanau ua faasino iai le pusaina o le umu. O tiute ma galuega Samoa, ua taumafai le komiti ia faasoasoa uma iai fanau, ina ia latou malamalama uma i le faatinoina o tiute faaSamoa moni. Ua le gata i le a’oa’o ma faasino, ae ua faamatala foi iai e matua galuega nei sa latou faatinoina i Samoa ao lei malaga mai i Niu Sila.

O atunuu nei, ua faigofie lou oso atu ki le ogaumu uila, ma fai le saka ma kuka le meaai. E leai se alu i fafo e faatinoina se galuega, ua fai mea uma i totonu o le fale. O Samoa e faatu mai lava i le umukuka i le vevela o le afi mai le taeao seia oo lava i le po o galue. A maua foi le faalifu ma le koko Samoa poo le laumoli, e aai fiafia le aiga e pei lava o la e fai se kuka e inai ai le meaai. O atunuu nei, a leai se mea lelei ua tau le aai le fanau, ae ua pei foi e matanana le aiga pe ai le eleni. O Samoa e tasi le eleni ae pepese fiafia uma ai le aiga i Samoa.

Ua lagona e fanau le faigata o le olaga ma le faiga o feau Samoa, ina ua latou vavaluina talo e fai si faigata, ua latou valuina popo e le faigofie e oo foi i le tatauina o le niu ua talitonu e fai mea uma i le malosi ma le fatu. Ua sili ai ona latou tautino i le vevela ma le aasa o le umu e faavela ai meaai.

O le taua o lenei polokalame ua le gata i le aoaoina o fanau talavou, ae ua iai foi nisi o tagata matutua i totonu o ekalesia na soifua i atunuu nei ae ua fai aiga ae latou te lei iloaina le fatinoina o galuega taitasi i le gaseseina o taumafa Samoa.

Na maea galuega i tua o le umukuka ona see mai loa o autalavou i totonu o le fale e faamatala i fanau nisi o galuega taulima sa galulue ai foi matua i Samoa, e pei o le faiga o le kuiga, taina o le tatau o le alii poo le malu a le tamaitai, lalagina o le ietoga, aoaoina o le aganuu Samoa i ona vaega eseese, a’oa’oina o le siva Samoa, gaosiga o le laei Samoa, faatasi ai ma polokalame a aoga amata. O nei galuega ma vaega taitasi uma sa mafai ona faatinoina lea e alo ma fanau o le ekalesia Katoliko ua iai lo latou tomai i le faatinoina o nei polokalame.

O le taimi muamua lenei ua faatinoina ai se polokalame faapenei i totonu o autalavou taitasi i Malaeola, ona o le vaavaai mamao lava o le komiti ma lona laulau i le lumanai manuia o fanau talavaou o le ekalesia mo a taeao. O le tasi lenei o ekalesia i totonu o Niu Sila o loo malosi ai le unaia o fanau talavou i le faatauaina o le aganuu a Samoa faapea lana gagana.