Iloilo faaseā i mea o faatino i le toese i Tafaigata

Ua tele fonotaga ma galuega ua vaaia nei le faatautaia i le lotoa o le Falepuipui i Tafaigata O fonotaga ua faatautaia i le va o leoleo faapea ai foi alii ma tamaitai pagota.

Ua mafua nei fonotaga ona o suesuega ua tapa ai e le mekasini o le Woman’s Time nisi o faaseā ua oo atu i lea Ofisa faatatau i faiga o loo matauina i totonu o le lotoa ua manatu pagota ua le talafeagai.

O tuuaiga i le faaitu‘au ona faatino o le galuega a leoleo – o faitioga o aitalafu e faia e leoleo – faitioga i le vaaia ai o le toe feoai o leoleo ma pagota atoa ai faitioga i nisi o sauāga ua faia faasaga i pagota. Na tāpā se finagalo o le Matagaluega o Leoleo ina ua lagalagā mai nei faitioga ma le faamoemoe ina ia manino ma paleni ai lipoti ua fuafua e faalauiloa a nei pagota.

Na tatala mai le avanoa e le Afioga i le Komesina o Leoleo, le Afioga Lilomaiava Fou Taioalo ma lana faamatalaga o nei mataupu e lei taunuu atu aloaia ni faaseā faapea i le pulega o le Matagaluega, ma o le oo atu o le Woman’s Time e fesiligia le mataupu o lea e ao ai lava ona faaauau le suesuega ma tatala mai ai loa le avanoa e fesiligia sa‘o ai i latou o loo vaaia le Falepuipui i Tafaigata.

O le mataupu lea i aitalafu a leoleo na ta‘ua e Lilomaiava Fou e lei mamao atu foi ni nai tausaga na faatonuina ai o ia e le Pulega o le Matagaluega o Leoleo ma Falepuipui ina ia sailiili lea mataupu ina ua alia‘e mai ma na ia faamaonia ai nisi o sui o le Matagaluega na faatautaia ia faiga ma na faate‘a uma ma a latou galuega.

I nisi o faitioga i le faaitu‘au o leoleo e pei ona iai nisi ua lē faafaigaluega mamafa pe ua taofiofi foi e aua ne‘i faalauiloa atu i Malaga e agai i ai pagota, na ta‘ua e Lilomaiava e le talafeagai lava ia faiga ma o le a ia suesueina ia mataupu ua laga ma le faamoemoe o ai lava e faamaonia le faia o nei faiga i le toese i Tafaigata o le a faapea ona tali atu i ai le Pulega.

E tele faitioga tele foi pagota ua oo atu i le Woman’s Time ma ua faamautu ai ma se lisi o leoleo o loo faatino aitalafu e pei ona ta‘ua. E lē na o leoleo foi o loo lē usitaia faiga faavae o le galuega e pei ona tofia ai, o loo manino foi i faamatalaga a pagota, o lo latou ave o tupe ma talia aitalafu a leoleo ona o le manaoga ina ia maua ai se faamāmā avega i o latou faasalaga.

Mai i le toafā o pagota na faatalatalanoa, e leai lava se isi o faitio i taumafa ma ua manino foi o loo i Tafaigata e tuli faasalaga ona o soligatulafono. O le ave o tupe i Leoleo na ta‘ua e nisi o tamaitai pagota, e tatala atu ai le avanoa e faaaogā ai e pagota telefoni feaveai a Leoleo ina ia vili ai i o latou aiga auā e faasā ona faia lea tulaga i le nofo falepuipui ai i Tafaigata.

E maua ai foi le avanoa e umi ai ona nonofo i fafo o pa sima ia e taloka ai ae tafafo faatasi ma leoleo i le ofisa o tamaitai leoleo. E mafai ai ona matamata le TV i afiafi ma ua mafai ai lava ona feofeoai solo ae ua lē taofiofia i totonu o pa sima o loo tatau ona loka ai. E ono lava falepuipui sima o loo faaagaga mo tamaitai, ma o ia falepuipui e loka uma i le lima i le afiafi.

E tai toaono tamaitai i le potu e tasi ma e iai matai poo faauluuluga, o i latou ia e fesootai ma leoleo pe a iai ni manaoga o pagota pe ua mamai po ua iai foi se tulaga ua tulai mai e tatau ai ona fesootai atu matai nei i leoleo.

O le tali a se tasi o Leoleo sinia na fesiligia i Tafaigata i nei faitioga. “O le vaai lava i le va nonofo ai – o Samoa lenei ma e leai se manaoga e ta‘uesea tamaitai pagota – ae o le faafitauli ua avea le taumafai ina ia nonofo i se siosiomaga filemu ma e faamautu ai le feavata‘i ma auala ua faasagasaga mai ai pagota ma ua lagalaga mataupu nei pe a lē faia pe ua leai atu foi leoleo ia i latou”.

Na faamaonia e lenei tamaitai leoleo faitioga o aitalafu ae na ia ta‘ua e totogi lava aitalafu ia e fai i pagota. Sa fesiligia pe aisea lava ua agai ai leoleo e aitalafu i pagota ae na ia ta‘ua e lē lava le totogi e tau faasoasoa ma e na o le ta‘i $10 i le $20 tālā e tele ina aitalafu mai i pagota.  O le tele o pagota e foi mai i malologa i aiga e tele lava ina agai atu ma seleni ma o seleni la nei e aitalafu ai leoleo.

Ua mae‘a la talanoaga a le Pulega o le Falepuipui ma i latou ua aafia ma o loo faagasolo foi suesuega a le Ofisa lava ia o Leoleo i Apia e faatatau i nei mataupu. Ta‘ua e Seana Uili Sala lea ua pule nei i Tafaigata, e ui o lea e fou atu i le vaaiga o le toese, ae sa faalogo foi lava i aitalafu. Ua ia tautino o le a ia siaki foi le falepuipui o tamaitai i afiafi e faamautu ai e lē o feoai solo pagota tamaitai i le taimi e tatau ona loka ai i o latou potu taofia.

“E na o a‘u le alii e faataga i lea nofoaga ae e tele lava ina tuu atu le faatuatuaga i tamaitai leoleo e faatino ai le galuega e pei ona aiaia ai i taimi o tamaitai pagota e taofia ai ae o lea o le a “ou siakia i afiafi uma auā o lea ua ta‘ua mai le momoe o isi i le ofisa”. Ta‘ua foi e Seana, o loo tulai mai le tulaga lea ua feoai leoleo ma pagota ma o le mataupu lea o le a suesue auiliili lelei e le Pulega o le Matagaluega ma agai loa i ai se tali a Leoleo.

O loo i fafo i fonotaga le Komesina o Leoleo ae o loo ia tatala pea le avanoa mo sui o le Woman’s Time ina ia faaauau ai pea suesuega i le tele o isi faitioga ua oo atu i lo latou ofisa.

(Faaaliga mai i le faatonu: O Merita Huch o le tusitala o le Samoa Times ae o loo galue foi i Samoa mo le Woman’s Time Magazine e pei ona iai lenei lipoti)