Filemu ma leai ni vevesi pe a faatama‘ia a‘upega

E tasi le autu o le polokalame a le Matagaluega o leoleo na faatūtū ia i latou o umia laau malosi e lē faatagaina i Samoa, ma ē sa umia a‘upega ae lei lesitalaina faaletulafono, ia maua e Samoa le nofo filemu ma taofia ai vevesi e ono tagofia ai ni laau poo se laau malosi.

O le saunoaga lea a le Komesina o Leoleo le afioga Fuiavailili Egon Keil i le sauniga na faailoa aloaia ai le aofaiga o fana ma ututau na faafoi atu e nisi o le atunuu, lea foi na avea ma sauniga e faatino ai le faatama‘iaina o ia a‘upega.

E lē tau fesiligia le faateleina o laau malosi o ituaiga eseese ua ulufale i Samoa, ma o le isi lea itu sa molimauina i laau malolosi na faafoi atu, o le umia e nisi ma le mafai e nisi ona faaulufale i le atunuu ituaiga o fana o loo faaaogā i taua e pei o fana taavili, ma fana e malolosi pulu poo ututau e faaaogā ai.

Na faailoa ane ai e le Komesina se tasi o a‘upega malosi o le modified AK47 sa tauaao atu e se tagata ina ua faagasolo le lua masina o le polokalame. O lea a‘upega sa faaaogā i le gaioiga faaterorisi na tulai mai i Farani e latalata i le faaiuga o le tausaga ua mavae atu nei.

O le fesili pe faapefea ona saofia mai i Samoa lea ituaiga o laau malosi? O le puipuiga o tuaoi o Samoa mai le ulufale mai i ai o ni pauta ma fualaau faasāina faapea a‘upega malolosi o le galuega lea a le ofisa o le tiute o loo galulue faatasi ai ma leoleo.

Peitai o loo iai le talitonuga o pusaoloa tetele ma atigipusa o oloa eseese a nisi o loo aumai mai atunuu i fafo o loo mafai ona sao mai ai laau malosi e lē faatagaina i totonu o le atunuu. E 15 laau malosi ma ututau o ituaiga o fana eseese na taofia e le tiute i le latou galuega o le puipuiga ma o ia a‘upega uma ma ututau ua faafoi i leoleo.

O le saunoaga a le Palemia Susuga Tuilaepa Lupesoliai Sailele Malielegaoi, sa ia momoli ai le faafetai ma le faamalo i le Komesina ma le matagaluega ona o le polokalame faamagalo mo tagata e tuuina atu laau malosi ma nisi ituaiga o mea faapapa malolosi e aunoa ma le faia o ni moliaga. Na saunoa le Palemia ma ia faailoa se tasi o tu ma aga a le atunuu ua masani ai matai o nuu, o le umia o laau malosi ma faapāpā e faailo ai le maualuga ma le mamalu o se tuumalo o se Alii tāua o se nuu.

O taalolo foi i faaulufalega ma umusaga o Malumalu poo nisi maota e tāua i le atunuu ua faaaogā ai laau malosi e faaapāpā agai i le lagi. Na faaalia e Tuilaepa e lē o se tu lea ma se aga a Samoa, ae na te lē o silafia foi poo ai na amataina.

O le fautuaga a le Palemia i leoleo ia siaki laau malosi nei o loo umia e matai ma taulele’a o nuu i taimi e faia ai ni tuumalo tetele ma taalo o faaulufalega pe o lesitala faaletulafono pe leai. O lana tuualalo afai e lē o uia ala o le tulafono ia ave loa i le Iunivesite i Tafaigata e leai se totogi e aooga ai.

E 322 laau malolosi ma ututau na tuuina atu i le polokalame a leoleo. O le 271 o aupega na faafoi atu e nisi mai le motu ia o Upolu, ae o Savaii e 51. O le 117 o laau malosi e faataga ona faaulufale i Samoa ma ua toe ave le avanoa i ai latou sa umia e lesitala ai faaletulafono.

O le isi lua selau ma ona tupu o fana ua faatama‘ia faatasi ma le tolu selau o fana sa maua i isi mataupu sa suesueina e leoleo faapea laau na maua i osofaiga poo raids. O lona uiga e silia i le lima selau laau malolosi ua faatama‘ia.

E sefulu maila le mamao o le ogasami mai le laueleele ua lafoai i ai ia aupega ua mae‘a ona solipala e se masini mamafa. O ututau o loo teuina pea e leoleo ma e lē o faailoaina pe o le a faapefea ona lafoai ma faatama‘ia.