Fesili ma Tali – 15 August 2011

Fesili – Ou te faigaluega faavaitaimi i le faletupe, ae e iai foi si a‘u pisinisi e fai i o‘u taimi avanoa o le faatauina atu o oloa a le Avon. E iai a‘u tax loss e $25,780 na tauave mai le tausaga talu ai. O lo‘u totogi o le tausaga nei (2011) e $26,250. O a‘u tupe maua mai le Avon e $4,050, e lei toesea lena o tupe na faaaogā e fai ai faatau ma isi faagasologa o le Avon e $6,195. Se‘i e fesoasoani e faamalamalama mai pe toe totogi sa‘u lafoga?

Tali – A faaaogā uma au tax loss $25,780 e toese mai i lou totogi $26,250 ona totoe lea o le $470. Toese le net loss o lau pisinisi Avon e $2,145. E $1,675 lau taxable loss e mafai ona tauave i le tausaga fou. E leai se lafoga e toe totogi, ae toe refund uma mai lau lafoga lena na toese e lou fale faigaluega, (ina ua uma ona toese lau ACC earner premium).

Fesili – Faato‘ā uma ona faatu le matou Community Trust. Matou te galulue faatasi ma le CYFS, Matagaluega o Leoleo, ma le Youth Court i le taumafaiga o polokalame mo le autalavou. O le matou grant lea faato‘ā uma ona aumai e le malo, ae sau ma le tusi e manaomia le tala o le tupe i le faaiuga o le tausaga, atoa ai ma se lipoti mai le Okika.

Tali – O le tele lava o grants a le malo e foai i faalapotopotoga mo le faatinoina o a latou polokalame, e matuu mai ma le faatonuga e manaomia le lipoti o tupe, e mafai ai ona latou siakiina pe na faaaogā tatau le tupe e tusa ai ma le mafuaaga na ala ai ona aumai.

Ona o tupe a le malo, e ao ina auiliili uma vaega eseese o loo faaaogā i ai. E faatonu mai foi e le malo e saili se Okika ua uma ona lesitala mo le Sosaiete a Sue Tusi/Tausi Tusi o Niu Sila. O le a faamalamalama mai lava e le Okika ia outou le faafoeina o lana galuega, o tusi ma api e manaomia.

Fesili – E fia se tau e faatū ai se matou kamupani, a o ā foi faamaumauga e te manaomia?

Tali – E na o le $200 la‘u pili, ae $160 e totogi i le Ofisa o Kamupani. O mea nei e manaomia:
• Aofai o siea
• Suafa, tuatusi ma numera lafoga a shareholders
• Suafa, tuatusi ma numera lafoga a directors
• Tuatusi e lesitala ai le kamupani
• Tuatusi mo fesootaiga ma meli lafo mai Ofisa o kamupani.

Fesili – E manaomia e a‘u se Accountant ma se Loia mo le faatuina o la‘u pisinisi?

Tali – Tele o pisinisi o loo solosolo manuia, e iai a latou Accountant agavaa ua uma ona toleni i le itu tau lafoga, aemaise le faamaumauina o aluga i le itu tau tupe o le pisinisi. E mafai foi e oe ona faila au lafoga pe a e agavaa, ma iai sou taimi e faatino ai nei galuega, ae faaaogā le Accountant e te fesili i ai mo se fautuaga.

Sue se Accountant o loo galue mo isi pisinisi laiti e pei o lau pisinisi. A iai se lisi e saini poo ni konekarate tusitusi, muamua lava ona faafesootai se loia, ma fesili i ai mo sana foi fautuaga mo oe ma le kamupani.

Fesili – E manaomia se resource consent a o lei amata la‘u pisinisi?

Tali – Se‘i vaganā e te fuafua e faatu pe faatamoe mai lau pisinisi i se nofoaga e lē fetaui ma le tulafono Resource Management Act, ona tatau lea ona suesue muamua i le Council mo lena tulaga. Mo se faataitaiga, a fia faatu se pisinisi fufulu taavale mai luma o lou fale, e ono atugalu ai ou tuaoi.

Ou te iloa foi e faasā ona faatu se fale kalapu i le ogatotonu o se nuu. E tatau lava ona muamua fesili i le Council mo lena tulaga, pe faafesootai se loia mo se fesoasoani.

Fesili – O ā ni itu lelei pe a ou faatauina se pisinisi o loo ola ma solosolo lelei?

Tali – O itu lelei nei:
• E lē tau alu lou taimi e faatu se pisinisi fou.
• Lena ua iai lau customer base.
• Ua iloa foi au suppliers.
• E lē tau sueina se nofoaga poo se isi ofisa.
• Lena ua iai le aufaigaluega ma le poto masani.
• O se pisinisi ua lauiloa, e lē tele se tupe alu e tau faailoa atu ai.