Feiloai le Matagaluega ole Soifua Maloloina ma le Ekalesia na aafia ile Typhoid

Ole fufuluina o lima i taimi uma a‘o lei taumafa e ono mafai ona alofia ai le aafia ile faamai ole Typhoid
Ole fufuluina o lima i taimi uma a‘o lei taumafa e ono mafai ona alofia ai le aafia ile faamai ole Typhoid

Ole Aso Faraile 9 Aperila na faia ai se feiloaiga ile va ole Ekalesia Samoan Assembly of God i Mt Albert faapea le aiga ole tina lea na maliu ile gasegase ole Typhoid, ma sui sinia ole matagaluega ale Soifua Maloloina, e talanoaina ai auala e mafai ai ona galulue faatasi ai ile puipuia ole pipisi ole faama‘i aemaise o fesoasoani e mafai ona ofo atu mo i latou ua aafia ile gasegase.

Na ta‘ua ele susuga ia Jerome Mika, ole sui sooupu ole aiga ole tina na maliu ile gasegase e faapea, ua lagona lona fiafia i talanoaga sa faia, faatasi ai ma fuafuaga faataatitia ua malilie faatasi iai mo le agai i luma, ona ole tele o atugaluga sa iai ile ekalesia faapea tagata lautele, ua mafai nei ona faatoafilemu, ina ua maua le autasiga ole a uulima ma galulue faatasi.

Na ta‘ua foi e Wiliam Rainger ole Auckland Region Public Health Board, ua mae‘a ona faia talanoaga ma aiga faapea foi le ekalesia ma ua maua ai se malamalamaaga ole matagaluega i atugaluga oloo nonofo ma latou.

Na ia ta‘ua foi oloo taumafai e faailoa atu ole gasegase lenei ole typhoid, e mafai ona togafitia, e le o toe iai foi se popolega ile pipisi ole gasegase ile taimi nei. Ua mae‘a foi ona faia suesuega ma tuuina atu togafitiga talafeagai mo i latou uma ua aafia.

E oo mai ile Aso Faraile 9 o Aperila, o tumau pea ile 18 le aofaiga o tagata ua aafia ile gasegase, ma ua atoa foi iai le tolu aso, e le o toe iai se isi ua maua o aafia ile gasegase.

Peitai, e lua nisi gasegase oloo masalomia le aafia ile typoid e le o faamaonia ile taimi nei. O ia faamaumauga ua faamaonia ai le mau ale matagaluega ale Soifua Maloloina, ua mafai ona taofia le pipisi ole typhoid.

O nisi nei o faamatalaga ua tuufaatasia mo le silafia ole atunuu, e uiga ile faama‘i ole typhoid ma auala e tatau ona uia e puipuia ai le pepesi ole gasegase. O nei faamatalaga na tuuia mai lea ele Auckland Public Health Typhoid Service.

TYPHOID poo le Gasegase ole Palagaau

Ole ā le typhoid ma le paratyphoid? Ole Typhoid ma le Paratyphoid o faama‘i ia e mafua mai ile siama ole Salmonella typhi ma le Salmonella paratyphi.

O nei faama‘i pipisi e pepesi solo ile lalolagi aemaise i nofoaga e maualalo ai le olaga tumamā ma ua faaleagaina vaipaipa, e pei o Asia, Sasa‘e Tutotonu, Amerika Tutotonu ma Amerika i Saute, Motu ole Pasefika ma Aferika.

Ole Typhoid e taatele i Indonesia ma Papua Niu Kini. Toeitiiti lava o ituaiga typhoid uma lava ma paratyphoid i Niu Sila oloo maua i atunuu i fafo.

Ole typhoid ma le paratyphoid e faatupuina le ma‘i ile tino atoa, e le na‘o le manava e pei ona e faalogoina ma ua maua foi ile: fiva, tino vaivai, tiga feoloolo le ulu, afu, manava tiga, malō poo le vaivai o fe‘au mamao, papala mumu ile manava ma le fatafata ma le tale.

Afai ae ete gasegase ile typhoid, ete maua i āuga ole ma‘i, masani lava po‘o le 8 ile 14 aso pe a e pisia ile faama‘i. Ole paratyphoid ete maua i āuga ile 1 ile 10 aso pe afai ua e pisia ai.

E faapefea ona maua oe ile typhoid ma le paratyphoid?

Ole faama‘i lenei e pipisi pe a e taumafa i meaai poo le inu o vai ua faaleagaina i otaota o tagata ua aafia ile faama‘i.

E faapefea ona ou puipui mai le pisia ai?

  Taumafa meaai faatoa uma ona faavela

Aua le taumafa i meaai e lei faavelaina, e aofia ai ma fualaau‘aina (vagana ua e fofoeina lava e oe) ma meaai sami e lei faavelaina

Aua le taumafa ma inu i susu e le faamamāina poo meaai e gaosi mai le susu

Inu vai ua uma ona tuu fagu poo le faapuna o vai pe afai ete le o mautinoa poo fea na aumai ai poo saogalemu foi

Fufulu lima i vai faa‘oā ile fasimoli mo le 20 sekone, ona solo mago lelei lea ise sololima mamā, poo se pepa sololima i taimi uma

O tagata e malaga i atunuu oloo maua ai le typhoid/paratyphoid e ao ona:

Aua ne‘i inu i vai e le o saogalemu, e iai ‘aisa ma vaiinu e suiina i vai

Aua ne‘i ‘ai i meaai faatau mai fale‘aiga ile auala

Ia mautinoa o meaai vevela oloo vela lelei ma taumafa loa a‘o vevela

Vaai se foma‘i tau femalaga‘iga e talanoa iai ini tuipuipuia

Ole ā le mea oute faia pe a ou manatu ua maua a‘u ile typhoid poo le paratyphoid?

  Asiasi i lau fomai ole aiga, o ia ole a fesili atu ia te oe poo fea sa e malaga iai ma e nofo ai. Latou te fesili atu poo a mai oe ma suesue oe. O faamatalaga tāua ia, ae peita‘i e ese le faigata ona maua le typhoid ma le paratyphoid i lou tino e tusa lava pe ete maua ai ile gasegase.

  Afai e manatu lau fomai ua e maua ile typhoid ma le paratyphoid latou te talosagaina ni vaega o fe‘au mamao ma le toto mo suesuega.

O afea e mafai ai ona ou toe foi ile galuega, a‘oga poo le a‘oga faata‘ita‘i?

Soo se tasi e maua ile manava tatā, e tusa lava pe lē iloa le mafuaaga, e le tatau ona alu ile galuega, a‘oga poo le a‘oga faata‘ita‘i.

E tatau ona taofia tamaiti mai le a‘oga faata‘ita‘i poo le a‘oga seia maua mai suesuega ua mamā i latou mai le siama.

O tagata matutua oloo saunia meaai, poo faigaluega ile a‘oga faata‘ita‘i, poo fale tausi soifua maloloina e le tatau ona toe foi vagana ua ave ni vaega o fe‘au mamao e lua (ta‘i 24 itula le va ma le isi) ma faailoa mai ua leai ni auga ole typhoid/paratyphoid.

Mo se fesoasoani poo faamatalaga, faafesootai le Auckland Regional Public Health Service 09 623 4600.